SVJETSKI poznati istraživač dugovječnosti Dan Buettner uputio je upozorenje da određene namirnice jednostavno nemaju što tražiti u domu ako želite živjeti dulje. Ovaj 64-godišnji suradnik National Geographica i autor bestselera, koji je desetljećima proučavao zajednice s najdugovječnijim stanovnicima, tvrdi da tajna dugog života ne leži u skupim dodacima prehrani ili ekstremnim režimima vježbanja, već u svakodnevnim prehrambenim izborima.

U videu podijeljenom na Instagramu, Buettner je naveo četiri skupine namirnica koje, prema njemu, nikada ne bi smjele prijeći kućni prag.

Četiri namirnice koje treba izbjegavati

Prva skupina je prerađeno meso. "Prvo, prerađeno meso poput slanine, kobasica i narezanih mesnih proizvoda", rekao je Buettner, dodavši: "Znamo da su povezani s rakom". Njegovo upozorenje u skladu je sa znanstvenim istraživanjima koja povezuju prerađeno meso s većim rizikom od raka debelog crijeva i kardiovaskularnih bolesti. Te su namirnice gotovo potpuno odsutne iz prehrane ljudi u Plavim zonama, regijama poput Sardinije i Okinawe, gdje je stota godina života uobičajena pojava.

Druga stavka na njegovoj listi su zaslađena pića. "Gazirana pića najveći su izvor rafiniranog šećera u modernoj prehrani", upozorava Buettner. Prema njemu, takvi napitci uzrokuju nagli skok šećera u krvi bez ikakve nutritivne vrijednosti i doprinose pretilosti, inzulinskoj rezistenciji i kroničnim upalama.

Treća kategorija su industrijski prerađene slane grickalice, za koje kaže da su izravno povezane s debljanjem i nesvjesnim prejedanjem. Na kraju, upozorava na slatkiše koje ljudi često drže u ormarićima. "Ovo su stvari koje nikada ne biste smjeli pustiti da prođu kroz ulazna vrata", poručio je.

Ključ je u okruženju

Ipak, Buettner ne zagovara strogu deprivaciju, već naglašava važnost okruženja, što je princip koji se primjenjuje u kulturama dugovječnosti. "Ako želite s vremena na vrijeme uživati u tim stvarima, to je u redu. Samo ih nemojte držati kod kuće", kaže on.

"Učinite zdrave izbore lakšima - i vidimo se kad budete imali 100 godina". Godinama ističe da je snaga volje precijenjena, a da se najzdraviji ljudi na svijetu ne oslanjaju na disciplinu, već na pametno osmišljen životni prostor.

Osobni primjer i prehrana iz Plavih zona

Sam Buettner već deset godina ne jede meso, a jelovnik mu se temelji na biljnoj prehrani inspiriranoj Plavim zonama. Kaže da mu je takav način prehrane poboljšao energiju, regulirao tjelesnu težinu i unaprijedio opće zdravlje.

"Svaki dan započinjem zdjelom sardinijskog minestronea - povrtne juhe od graha, s malo maslinova ulja i avokada. To me drži sitim i stabilnim", otkrio je. Za ručak ne slijedi stroge planove, već jede voće. "Dopustim si jesti hranu koju volim, jer ću je onda dugoročno i nastaviti jesti", objašnjava.

Minestrone, temelj talijanske kuhinje, u planinskim dijelovima Sardinije nije samo obrok, već način života. Generacije su svakodnevno jele varijacije ove juhe, kombinirajući mahunarke, povrće i cjelovite žitarice, što moderna znanost danas smatra receptom za zdravlje.

Buettnerova istraživanja potvrđuju da je prehrana bogata mahunarkama, zelenim povrćem i nerafiniranim ugljikohidratima povezana s manjim rizikom od kroničnih bolesti i znatno duljim životnim vijekom. Te je spoznaje objedinio u bestseleru "Kuhinja plavih zona". Upozorava da ovakve prehrambene navike polako nestaju pod pritiskom zapadnjačke kulture brze hrane, zbog čega je njihovo očuvanje važnije nego ikad.