TAJNA dugog i zdravog života oduvijek zaokuplja maštu, a čini se da su neki ljudi pronašli formulu. Riječ je o stogodišnjacima, ljudima koji dožive 100 ili više godina, a čiji životni stil neprestano proučavaju znanstvenici kako bi otkrili ključ dugovječnosti. Istraživači su čak identificirali takozvane plave zone, područja s najvećom koncentracijom stogodišnjaka na svijetu, poput Okinawe u Japanu, Sardinije u Italiji i Ikarije u Grčkoj.

Dan Buettner, osnivač organizacije Blue Zones i producent nagrađivane Netflixove serije Live to 100, objašnjava da tajna nije samo u onome što jedu, već i u načinu na koji žive. Stručnjaci su uočili niz sličnosti u načinu života ovih dugovječnih zajednica, a ključne riječi su ravnoteža i umjerenost.

"Često slijede pravilo 80/20, većinu vremena birajući hranu bogatu hranjivim tvarima, a manje hranjivu hranu uživajući umjereno, sve to dok održavaju svakodnevno kretanje, njeguju snažnu zajednicu i vjeruju u svoju osobnu svrhu", kaže dijetetičarka Amy Davis. Kada je riječ o prehrani, Buettner dodaje: "Ljudi u plavim zonama tradicionalno jedu prehranu koja se uglavnom sastoji od cjelovitih i biljnih namirnica".

Ipak, jednako je važno obratiti pozornost na namirnice koje se gotovo nikada ne nalaze na njihovom jelovniku. 'Izbjegavanje ovih namirnica pridonosi nižoj razini kroničnih bolesti povezanih s modernom prehranom', ističe Buettner. Prema stručnjacima, ovo je šest skupina namirnica koje stogodišnjaci izbjegavaju, piše Real Simple.

Rafinirane žitarice

"Bijelo brašno i visoko prerađeni kruh su rijetki, dok se cjelovite žitarice preferiraju", kaže Buettner. Proizvodi poput bijele tjestenine, riže i kruha, koji su temelj zapadnjačke prehrane, rijetko se nalaze na stolu stogodišnjaka. Procesom rafiniranja cjelovitih žitarica uklanjaju se mekinje i klice, a s njima i većina vlakana, vitamina, minerala i zdravih masti. Upravo ti nutrijenti podržavaju zdravlje probave, srca i imuniteta, zbog čega su cjelovite žitarice uvijek bolji izbor.

Crveno meso

U prehrani stogodišnjaka crveno meso je prava rijetkost. "Određene namirnice stogodišnjaci izbjegavaju, kako zbog dostupnosti tako i zbog zdravstvenih razloga. Na primjer, riba može biti lakša i jeftinija za konzumaciju u obalnim područjima nego crveno meso", pojašnjava Davis. Buettner se slaže: "Crveno meso se jede rijetko, ako uopće". Brojna istraživanja povezala su prekomjeran unos crvenog mesa s povećanim rizikom od raka debelog crijeva i srčanih bolesti, što ograničavanje njegove konzumacije čini pametnim potezom za sve koji teže dugovječnosti.

Pakirana i prerađena hrana

Ormarići stogodišnjaka rijetko su ispunjeni šarenim kutijama i vrećicama pakirane hrane. "Ove namirnice nisu dio tradicionalne prehrane stogodišnjaka i sadrže konzervanse, umjetne arome i prekomjernu količinu šećera", objašnjava Buettner. Ultraprerađena hrana, koja se često krije u primamljivoj ambalaži, povezana je s nizom zdravstvenih problema, uključujući povećan rizik od dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti, depresije, pa čak i kognitivnog pada i demencije u starijoj dobi.

Mliječni proizvodi

Prema Buettneru, ni proizvodi od kravljeg mlijeka nisu čest prizor u prehrani ljudi koji žive u plavim zonama. Iako mliječni proizvodi mogu biti izvor proteina i kalcija, često sadrže i visoke razine zasićenih masti. Iako su znanstvena mišljenja o utjecaju tih masti na zdravlje srca podijeljena, činjenica da ih najdugovječniji ljudi na svijetu konzumiraju u minimalnim količinama dovoljno govori.

Slatkiši i zaslađena pića

Stogodišnjaci nisu imuni na slatko, no ključ je u umjerenosti. "Osim povremenih slastica u posebnim prilikama, slatka pića i grickalice nisu redoviti dio njihove prehrane", kaže Buettner. Dijetetičarka Davis dodaje: "Gazirana pića, energetska pića i zaslađeni sokovi obično se izbjegavaju, jer nude malo nutritivne vrijednosti i puno dodanog šećera". Dodani šećer poznat je po svojim upalnim svojstvima, a prekomjeran unos povezan je s povećanim rizikom od niza kroničnih bolesti, od dijabetesa i pretilosti do srčanih oboljenja i kognitivnog pada.

Prerađeno meso

Popis zaključuje prerađeno meso. "Visoko prerađeno meso, poput kobasica, slanine i hrenovki, rijetko je dio njihove prehrane, vjerojatno djelomično zbog njihove povezanosti sa srčanim bolestima i rakom", kaže Davis. Ove namirnice nisu samo bogate zasićenim mastima, već su i pune konzervansa i aditiva, poput nitrata. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je još 2015. godine klasificirala prerađene mesne proizvode kao kancerogene, svrstavši ih u istu skupinu rizika kao i duhan.