Voda čini oko 65% ljudskog tijela i ključna je za mnoge tjelesne funkcije, uključujući regulaciju temperature, probavu, razinu energije, uklanjanje otpada i prijenos hranjivih tvari. Kada je tijelo dehidrirano, mora raditi više kako bi normalno funkcioniralo, što može dovesti do umora, glavobolje, vrtoglavice, suhih usta, zbunjenosti i tamnožutog urina. Dugotrajna dehidracija može izazvati ozbiljnije probleme poput bubrežnih kamenaca i srčanih komplikacija.
"Hidratacija pomaže održavanju krvi u pravilnoj viskoznosti, što srcu olakšava učinkovit rad", objašnjava Michelle Routhenstein, magistrica znanosti i registrirana dijetetičarka specijalizirana za zdravlje srca. "To smanjuje opterećenje kardiovaskularnog sustava i pomaže u snižavanju rizika od visokog krvnog tlaka i srčanih problema", dodaje.
I dok je poznato da slana hrana može uzrokovati dehidraciju, nutricionisti ističu još nekoliko iznenađujućih namirnica koje mogu imati sličan učinak.
Ljuta hrana ne uzrokuje izravnu dehidraciju, ali može potaknuti gubitak tekućine kroz znojenje. Za to je zaslužan kapsaicin - aktivni sastojak čili papričica koji izaziva osjećaj žarenja. Kapsaicin aktivira receptore u ustima i grlu, zbog čega tijelo osjeća toplinu i počinje se znojiti. Također može privremeno ubrzati metabolizam, dodatno povisujući tjelesnu temperaturu i potičući dodatni gubitak tekućine.
Iako tehnički nisu hrana, energetska pića često sadrže velike količine kofeina i šećera, koji utječu na ravnotežu tekućine u tijelu. Kofein i šećer mogu djelovati kao diuretici kod nekih osoba i povećati proizvodnju urina, čime dolazi do gubitka tekućine i dehidracije.
Istraživanja pokazuju da unos više od 500 mg kofeina dnevno može izazvati pojačano mokrenje. Čak i niže količine (300 mg) mogu imati dehidrirajući učinak kod osoba koje nisu navikle na kofein. Budući da energetska pića mogu sadržavati više kofeina nego kava ili čaj, lako je prekoračiti preporučeni dnevni unos.
Osim toga, jedno energetsko piće može sadržavati više dodanog šećera od dnevno preporučene količine, što potiče tijelo da poveća proizvodnju urina kako bi izbacilo višak šećera iz krvi, dodatno pridonoseći dehidraciji.
"Delikatesne salame sadrže visoke količine natrija i konzervansa, što opterećuje bubrege koji moraju izbaciti višak soli, pri čemu se gubi više vode kroz mokraću", objašnjava Routhenstein. Primjerice, jedno tanko rezano pureće meso može sadržavati oko 144 mg natrija, a šunka 123 mg.
Ako uz to dodamo preljeve i dodatke poput maslina ili ukiseljenih papričica, sendvič može postati prava "bomba" natrija. Višak soli u krvi izvlači vodu iz stanica kako bi se ponovno uspostavila ravnoteža tekućina, što rezultira staničnom dehidracijom. Zbog toga se možemo osjećati žedno i dehidrirano, čak i ako pijemo vodu.
Iako rajčice same po sebi nisu dehidrirajuće, juha od rajčice često sadrži mnogo natrija, što može dovesti do zadržavanja vode u tkivima umjesto da učinkovito hidrira stanice. "Rajčica sama po sebi nije problem, ali juha od rajčice obično ima visoku koncentraciju soli, zbog čega djeluje dehidrirajuće", kaže Routhenstein.
Iako sadrže visok udio vode, velike količine šparoga (više od pet porcija) mogu imati diuretski učinak zbog aminokiseline asparagina. "Ako ste fizički aktivni po vrućem vremenu i ne unosite dovoljno tekućine, povećano mokrenje koje izaziva asparagin može vas dodatno dehidrirati", kaže nutricionistica Lauren O’Connor.
Unatoč tome, nema potrebe izbjegavati šparoge - važno je samo voditi računa o količini i ne pretjerivati.
Slatkiši poput bombona, peciva, kolača i zaslađenih žitarica mogu pridonijeti dehidraciji. Visoka razina šećera u krvi narušava ravnotežu tekućina - tijelo tada mora izvući tekućinu iz stanica kako bi proizvelo više urina i izbacilo višak šećera.