Ulazak u 50. donosi suptilne promjene u tijelu, pa uravnotežena prehrana postaje važnija nego prije. Stručnjaci preporučuju smanjenje pržene, slatke i preslane hrane, a dijetetičarka Maggie Moon naglašava da su za zdravo starenje najkorisniji voće, povrće, cjelovite žitarice, nezasićene masnoće, orašasti plodovi, grah i nemasni mliječni proizvodi.
"Ispostavilo se da ne starimo sporo i postojano - starimo u naletima", rekla je Moon za EatingWell. Zajedno s drugim savjetnicima za prehranu istaknula je nekoliko vrsta hrane koje bismo trebali izbjegavati nakon 50. godine.
Pržena jela mogu negativno utjecati na zdravlje srca, što je osobito važno nakon pedesete. Moon objašnjava: "Navika konzumiranja duboko pržene hrane podiže kolesterol, upale i rizik od srčanih bolesti." Dodaje i da takva hrana povećava rizik od moždanog udara i zatajenja srca, pa bi je trebalo svesti na povremeni užitak.
Slatka pića glavni su izvor dodanog šećera i mogu povećati rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i drugih kroničnih stanja. Istraživanja pokazuju i vezu s demencijom - jedna je studija otkrila da su odrasli s najvećim unosom šećera imali 43 posto veći rizik od razvoja demencije. Zbog toga je smanjenje zaslađenih napitaka jedan od najjednostavnijih načina za smanjenje ukupnog unosa šećera.
Najveći problem nije soljenka na stolu, nego ultra-prerađena hrana poput konzerviranih juha, suhomesnatih proizvoda i grickalica. "Važno je smanjiti unos slane hrane koja može povisiti krvni tlak, budući da je hipertenzija u srednjoj dobi povezana s kasnijim kognitivnim padom i rizikom od demencije", navodi Moon. Preporuka je ne prelaziti 2300 miligrama natrija dnevno.
Pakirani kruh često je bogat rafiniranim ugljikohidratima i siromašan vlaknima, što može naglo povisiti šećer u krvi. "Većina pakiranog kruha bogata je rafiniranim ugljikohidratima i siromašna vlaknima", kaže dijetetičarka Anne Danahy. Savjetuje birati kruh od cjelovitih žitarica kako bi se održala stabilnija energija i bolja regulacija šećera u krvi.
S godinama tijelo sporije metabolizira alkohol, pa njegovi učinci postaju jači. "Učinci alkohola mogu biti ozbiljniji i dugotrajniji", objašnjava Danahy. Istraživanja pokazuju da čak i jedno piće dnevno može smanjiti sivu tvar u mozgu, a veće količine mogu oslabiti apsorpciju kalcija u kostima. Danahy dodaje da mnoge žene lakše gube na težini kad izbace večernju čašu vina.
Usvajanje malih promjena u prehrani može nam pomoći da se u pedesetima osjećamo snažnije, zdravije i energetski stabilnije.