Osjećaj stalne gladi ponekad se javlja i onda kada ste nedavno jeli, a razlozi iza toga često nisu povezani s hranom. Stručnjaci objašnjavaju da na signale gladi mogu utjecati hormoni, stres, spavanje, lijekovi i tjelesna aktivnost. Upravo zato nutricionisti i dijetetičari izdvajaju nekoliko najčešćih okidača koji se lako previde. Iako se mnogi od njih čine bezazlenima, mogu snažno utjecati na apetit.
Dijetetičari ističu da stres može potaknuti iznenadne valove gladi i žudnje za određenom hranom. Toby Amidor, nutricionistica i registrirana dijetetičarka, objašnjava: "Porast kortizola može dovesti do povećane gladi i žudnje za određenom hranom", kaže nutricionistica i dijetetičarka Toby Amidor za EatingWell. S time se slaže i dijetetičar Dustin Moore, koji navodi: "Akutni stresori dovode do povećanog ukupnog unosa energije." Stres može zamagliti stvarne signale gladi.
Pojačana glad kod žena u perimenopauzi i menopauzi često je posljedica promjena u razinama estrogena. Amidor ističe da estrogen prirodno pomaže suzbiti apetit. Uz to se javljaju simptomi poput glavobolja, valunga i promjena raspoloženja. Kombinacija tih promjena može stvoriti snažan osjećaj potrebe za hranom.
Moore navodi da loš san može poremetiti unutarnje signale gladi i sitosti. Nepravilno spavanje utječe na hormone grelin i leptin, koji reguliraju apetit. Kada spavamo premalo, povećava se hormon gladi, a smanjuje hormon sitosti. Zbog toga se javlja pojačana želja za hranom.
Neki lijekovi kao nuspojavu mogu imati pojačan apetit, upozorava Amidor. To uključuje kortikosteroide, određene terapije za karcinom, gabapentin, tricikličke antidepresive i starije antihistaminike. Kada lijek utječe na apetit, promjene se mogu pojaviti naglo i neočekivano. Važno je obratiti pažnju na taj obrazac.
Nutricionisti objašnjavaju da tijelo ponekad zamjenjuje žeđ za glad jer se centri za te signale nalaze vrlo blizu u mozgu. Kada se signali preklapaju, mozak može pogrešno protumačiti potrebu za vodom kao potrebu za hranom. To se često događa ubrzo nakon obroka. Čak i blaga dehidracija može pojačati želju za grickanjem.
Nagli porast tjelesne aktivnosti može povećati apetit jer tijelo treba više energije za oporavak. Kod zahtjevnih treninga troše se zalihe ugljikohidrata i proteina, pa mozak šalje signale da treba nadoknadu. Intenzivno vježbanje također može smanjiti razinu leptina, hormona koji suzbija glad. Zbog toga se javlja snažniji osjećaj potrebe za hranom.