Konzervirana riba odličan je i pristupačan izvor proteina koji može značajno obogatiti prehranu, a često je i jeftinija od svježeg mesa i ribe. Neke vrste obiluju omega-3 masnim kiselinama, ključnima za zdravlje srca i mozga, no pri odabiru treba znati da najskuplja opcija nije uvijek i najbolja, pokazala je analiza stručnjaka za zaštitu potrošača, piše Express.co.uk.
Stručnjaci iz organizacije Which? analizirali su 93 proizvoda kako bi utvrdili koji od njih sadrže najviše razine omega-3 masnih kiselina. Osim što je bogata proteinima, konzervirana masna riba sadrži i vitamine D i B12 te kalcij. Ključne su upravo omega-3 masne kiseline, koje tijelo ne može samo proizvesti.
Stručnjaci su napomenuli: "Omega-3 EMK su obitelj polinezasićenih masnih kiselina koje se sastoje od tri vrste, uključujući dvije koje se nalaze u masnoj ribi - EPA i DHA. Druga, ALA, nalazi se u biljnim namirnicama poput lanenih sjemenki. EPA i DHA važne su za zdravlje srca, pluća, krvnih žila, hormonskog i imunološkog sustava. Nijednu od njih tijelo ne može proizvesti, stoga ih morate unositi prehranom."
Analiza je pokazala da "skuša, sardine i losos službeno imaju najviše razine omega-3 masnih kiselina od svih konzerviranih riba." Dobar izbor su i dimljene haringe, srdele te papaline. Konzervirani inćuni također se ubrajaju u masnu ribu, no često sadrže puno soli pa ih treba konzumirati umjereno. S druge strane, tuna kuhanjem prije konzerviranja gubi značajan dio omega-3 kiselina, dok ih meso raka sadrži u vrlo malim količinama.
Stručnjaci ističu da nijedna opcija nije nužno bolja ili lošija, već svaka ima svoje prednosti. Konzervirana riba je jeftinija, ima dug rok trajanja, a proces konzerviranja čuva prirodna omega-3 ulja. Svježa riba nudi bolji okus i teksturu te ne sadrži dodatne sastojke, pa je izbor na kraju stvar osobnih preferencija.
Zdrava i uravnotežena prehrana trebala bi uključivati najmanje dvije porcije ribe tjedno, od čega bi jedna trebala biti masna riba. Jedna porcija iznosi oko 140 grama. Međutim, za neke skupine vrijede posebna pravila. Djevojčice, žene koje planiraju trudnoću te trudnice i dojilje ne bi smjele jesti više od dvije porcije masne ribe tjedno.
Konzervirana hrana često sadrži veće količine soli. Prema preporukama NHS-a, odrasli ne bi smjeli unositi više od 6 grama soli dnevno, što je otprilike jedna čajna žličica. Za djecu od 7 do 10 godina granica je 5 grama, za onu od 4 do 6 godina 3 grama, a za djecu od 1 do 3 godine ne više od 2 grama. Bebe mlađe od godinu dana trebale bi unositi manje od 1 grama soli dnevno jer njihovi bubrezi još nisu potpuno razvijeni.