NISKA razina magnezija u tijelu povezuje se s češćom pojavom glavobolja i migrena. Znanstvenici smatraju da bi razlog mogao biti njegova važna uloga u brojnim tjelesnim procesima, uključujući rad mozga, živčanog sustava i srca. Kada razina magnezija nije dovoljna, u tijelu se mogu pokrenuti promjene koje povećavaju sklonost glavoboljama, piše Health.com.

Kako manjak magnezija može utjecati na glavobolje

Jedan od mogućih mehanizama povezan je s procesom koji se naziva kortikalna šireća depresija (CSD). Riječ je o promjeni aktivnosti moždanih stanica koja se povezuje s migrenama s aurom, odnosno pojavom simptoma poput bljeskova pred očima ili drugih vidnih smetnji.

Manjak magnezija može utjecati i na otpuštanje neurotransmitera, kemijskih tvari koje omogućuju komunikaciju između živčanih stanica. Osim toga, može utjecati na rad trombocita, stanica važnih za zgrušavanje krvi, te potaknuti sužavanje krvnih žila, što se povezuje s nastankom boli.

Istraživanja također pokazuju da niža razina magnezija može biti povezana s većom količinom proteina cGRP, koji ima važnu ulogu u razvoju migrena.

Može li manjak magnezija biti uzrok migrena?

Brojna istraživanja pokazala su da osobe koje pate od migrena često imaju niže razine magnezija u usporedbi s osobama koje nemaju takve tegobe. Zbog toga se magnezij proučava kao moguća pomoć u prevenciji migrena.

Neka istraživanja pokazala su da uzimanje magnezija može pomoći u smanjenju učestalosti i intenziteta napadaja te skratiti njihovo trajanje. U pojedinim studijama koristile su se veće doze magnezija, između 400 i 600 miligrama dnevno, no takve količine nisu prikladne za svakoga i prije uzimanja dodataka prehrani preporučuje se savjetovanje s liječnikom.

Što se događa ako se uzima previše magnezija?

Magnezij koji se prirodno nalazi u hrani i piću uglavnom ne predstavlja problem jer tijelo višak može izbaciti. No pretjeran unos magnezija iz dodataka prehrani ili lijekova može izazvati nuspojave. Blaži simptomi prevelikog unosa mogu uključivati proljev, mučninu i grčeve u trbuhu. Kod dugotrajnog uzimanja vrlo velikih količina može doći do hipermagnezemije, odnosno previsoke razine magnezija u krvi.

U težim slučajevima hipermagnezemija može uzrokovati zbunjenost, pospanost, usporene reflekse, glavobolju i zamućen vid.

Koliko magnezija dnevno treba unositi?

Potrebe za magnezijem razlikuju se ovisno o dobi i spolu. Odraslim muškarcima obično se preporučuje oko 400 do 420 miligrama magnezija dnevno, dok je za odrasle žene preporuka oko 310 do 320 miligrama.

Važno je napomenuti da se gornja granica od 350 miligrama dnevno odnosi na magnezij iz dodataka prehrani i lijekova, a ne na ukupnu količinu magnezija koju osoba unese hranom.

Dodaci prehrani ne mogu zamijeniti uravnoteženu prehranu, a najbolje je potrebne količine magnezija pokušati osigurati raznolikim namirnicama poput orašastih plodova, sjemenki, mahunarki i zelenog lisnatog povrća. Prije početka uzimanja dodataka prehrani, osobito u većim dozama, dobro je razgovarati s liječnikom.