KONZUMACIJA jednog avokada dnevno može pomoći u snižavanju "lošeg" kolesterola i smanjiti rizik od srčanih bolesti, pokazalo je novo istraživanje koje je povezalo ovu namirnicu s nižim razinama kolesterola, piše Medical News Today.

Avokado je bogat mononezasićenim mastima, vlaknima i važnim vitaminima poput E, K i B6. Nova analiza pokazuje da redovita konzumacija može sniziti kolesterol u roku od šest mjeseci.

Prema rezultatima objavljenima u časopisu Journal of Clinical Lipidology, kod osoba koje su šest mjeseci jele jedan avokado dnevno zabilježeno je smanjenje čestica lipoproteina niske gustoće (LDL), poznatog kao "loš" kolesterol. Takvo smanjenje odgovara otprilike četiri posto nižem riziku od srčanih bolesti.

Kako je provedeno istraživanje?

Istraživači su analizirali podatke iz studije "Habitual Diet and Avocado Trial", u kojoj je sudjelovalo 786 odraslih osoba starijih od 25 godina s abdominalnom pretilošću.

Sudionici su imali povećan opseg struka, veći od 101 centimetra kod muškaraca i 89 centimetara kod žena. Nasumično su podijeljeni u dvije skupine. Jedna skupina nastavila je jesti kao i prije, dok je druga svakodnevno u svoju prehranu dodala jedan avokado, bez drugih promjena u načinu prehrane.

Avokado nije utjecao na kilograme, ali jest na kolesterol

Rezultati su pokazali da svakodnevno jedenje avokada nije dovelo do promjena u tjelesnoj težini ni opsegu struka, ali je utjecalo na razinu LDL čestica u krvi.

Analiza krvnih uzoraka prije i nakon istraživanja pokazala je da su sudionici koji su svakodnevno jeli avokado imali prosječno 49 nanomola po litri manje LDL čestica u odnosu na kontrolnu skupinu.

Glavna autorica istraživanja Janhavi Damani sa Sveučilišta Pennsylvania State objasnila je da bi za taj učinak mogli biti zaslužni sastojci avokada.

"Avokado sadrži nekoliko nutrijenata koji se povezuju s boljim zdravljem srca i metabolizma, među kojima su mononezasićene masti, prehrambena vlakna i fitosteroli. Jedan avokado osigurava oko devet grama vlakana i prirodne fitosterole, koji su vjerojatno povezani sa smanjenjem LDL čestica", rekla je Damani.

Znanstvenici procjenjuju da bi ovakav pad LDL kolesterola mogao značiti oko četiri posto manji rizik od srčanih bolesti. Iako je riječ o relativno skromnom poboljšanju u usporedbi s potpunom promjenom prehrane, istraživači ističu da su male i jednostavne promjene često lakše dugoročno održati.

Viša autorica studije Kristina Petersen naglasila je da zdrava prehrana u cjelini ima veći učinak na zdravlje srca, ali i male promjene mogu biti koristan početak.

"Iako će opće poboljšanje prehrane vjerojatno imati veći utjecaj na zdravlje srca, prepoznavanje malih, izvedivih promjena može pomoći ljudima da s vremenom postignu održiva poboljšanja", poručila je Petersen.

Koje se vrijednosti kolesterola smatraju visokima?

Razina kolesterola može se provjeriti jedino krvnom pretragom, kojom se mjere ukupni kolesterol, "dobri" HDL kolesterol i "loš" non-HDL kolesterol.

Ciljne vrijednosti ovise o dobi, zdravstvenom stanju i ukupnom riziku od kardiovaskularnih bolesti, no općenito se smatra da bi ukupni kolesterol trebao biti niži od 5 mmol/L.

HDL kolesterol, koji se često naziva "dobrim" kolesterolom, trebao bi biti iznad 1,0 mmol/L kod muškaraca i iznad 1,2 mmol/L kod žena. Vrijednost non-HDL kolesterola trebala bi biti ispod 4 mmol/L.

Ako ste zabrinuti zbog svojih vrijednosti kolesterola, najbolje je razgovarati s liječnikom koji može procijeniti rezultate u kontekstu vašeg ukupnog zdravstvenog stanja.