PEČEN, kuhan ili pripremljen kao pire, krumpir može biti vrijedan dio uravnotežene prehrane. Sadrži vlakna, kalij i vitamin C, a može biti koristan i za održavanje energije tijekom vježbanja. Način pripreme pritom igra važnu ulogu u njegovoj nutritivnoj vrijednosti, piše Health.com.

Koje su zdravstvene prednosti krumpira?

Krumpir sadrži antioksidanse, spojeve koji pomažu u zaštiti stanica od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Među njima su karotenoidi, fenolne kiseline i flavonoli, a sadrži i vitamine B skupine te vitamine C i E. U krumpiru se nalazi i protein patatin, koji također pokazuje antioksidativna svojstva.

Zahvaljujući ugljikohidratima, krumpir može biti dobar izvor energije prije ili tijekom tjelesne aktivnosti. Jedno istraživanje usporedilo je učinak pirea od krumpira i energetskog gela kod biciklista tijekom dugotrajne vožnje. Rezultati su pokazali da su obje namirnice bile podjednako učinkovite u održavanju razine šećera u krvi i sportske izvedbe.

Osim vlakana, krumpir sadrži i otporni škrob, vrstu škroba koja se ne razgrađuje u tankom crijevu, nego dospijeva u debelo crijevo, gdje služi kao hrana korisnim crijevnim bakterijama. Može pridonijeti osjećaju sitosti, što može biti korisno osobama koje žele kontrolirati tjelesnu težinu.

Koje vrste krumpira postoje i što sadrže?

Postoje brojne sorte krumpira koje se razlikuju po okusu, teksturi i načinu pripreme. Plavi i ljubičasti krumpir svoju boju duguju pigmentima antocijanima, koji imaju antioksidativna svojstva. Sitne, duguljaste sorte, poznate kao "fingerling", obično imaju čvrstu teksturu i pogodne su za pečenje ili salate.

Mladi krumpir ima tanku koru i često se priprema kuhan ili pečen, dok sorte s crvenom korom uglavnom imaju čvršće meso. Sorta "russet" bogata je škrobom, zbog čega je posebno pogodna za pripremu pirea i pečenje. Žuti krumpir ima kremastu teksturu i blago maslačast okus.

Batat se također često koristi kao zamjena za obični krumpir, no botanički pripada drugoj biljnoj porodici. Jedan sirovi krumpir sorte "russet" srednje veličine, zajedno s korom, sadrži približno 168 kalorija, manje od jednog grama masti, 38,6 grama ugljikohidrata, 2,77 grama vlakana i 4,56 grama proteina. Pečeni krumpir s korom slične veličine ima oko 164 kalorije, 37 grama ugljikohidrata i gotovo četiri grama vlakana.

Kako priprema utječe na nutritivnu vrijednost?

Iako krumpir može biti dio zdrave prehrane, način pripreme i dodaci mogu znatno promijeniti njegovu nutritivnu vrijednost. Primjerice, pečeni krumpir s velikim količinama sira, vrhnja, maslaca i slanine sadržavat će znatno više kalorija, zasićenih masti i soli.

Krumpir, osobito kada je vruć i pripremljen bez dodataka koji usporavaju probavu, može imati visok glikemijski indeks. To znači da nakon njegova konzumiranja razina šećera u krvi može relativno brzo porasti. Ipak, stvarni učinak ovisi o sorti, načinu pripreme, veličini porcije i ostalim namirnicama u obroku.