AMERIČKI predsjednik Donald Trump i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarali su o mirovnim pregovorima za Ukrajinu i pritiscima Moskve. U HRT-ovoj emisiji Otvoreno analitičari su analizirali prijeti li Trump Zelenskom i daje li Vladimir Putin lažna obećanja.

Je li Ukrajina spremna na mogućnost zamrzavanja rata ili ustupke Moskvi, analizirali su prof. dr. sc. Goran Bandov, izv. prof. dr. sc. Đana Luša i izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap.

Bandov: Primirje po liniji bojišnice je na stolu

Profesor međunarodnih odnosa Goran Bandov smatra da se iz sastanka može iščitati ključna politička promjena - prihvaćanje logike "granice prema stanju na terenu".

"Ono što mi se čini bitnim jest da je prihvaćena retorika prema kojoj bi ono što je osvojeno vojnim putem moglo postati granica za primirje. To je značajan korak naprijed u razgovorima i mogućim budućim pregovorima", rekao je Bandov. Ipak, upozorava da to nije put do trajnog mira: "Moramo biti realni - ovo je samo mali pomak i još smo jako daleko od konkretnog dogovora. Primirje je možda bliže, ali pravedan i dugoročan mir još se ne nazire".

Luša: Putin nije rekao da želi okončati rat

Politologinja Đana Luša smatra da Trump pokušava primijeniti istu političku strategiju kao u Gazi, no da to u slučaju Ukrajine nije moguće. "Imamo osjećaj da Trump pokušava replicirati ono što je postigao u Gazi, ali situacija je potpuno drugačija. Trump mijenja stavove ovisno o tome s kim razgovara. Nakon razgovora s Putinom preuzima ruske stavove, a kad razgovara sa Zelenskim - ton mu je umjereniji", pojasnila je Luša.

Podsjetila je da je Trump već ranije sugerirao Ukrajini odustajanje od dijela teritorija. "Govorio je o razmjeni teritorija i priznanju ruskih osvojenih oblasti. Spominjao je čak i priznavanje Krima. Nakon novog sastanka ponovno vidimo isti obrazac, približavanje stajalištima Moskve". Naglasila je da Putin do sada niti jednom rečenicom nije rekao da želi okončati rat u Ukrajini.

Akrap: Ovo nije Gaza, Rusija je agresor na suverenu državu

Sigurnosni analitičar Gordan Akrap upozorio je da je pogrešno uspoređivati sukob Izraela i Hamasa sa situacijom u Ukrajini. "Nikako se te dvije situacije ne mogu uspoređivati, iako Trump pokušava. Sukob Izraela i Hamasa je potpuno druga dinamika - Hamas je teroristička organizacija, priznana kao takva globalno i od koje se arapski svijet ograđuje. U Ukrajini imamo agresiju jedne suverene države na drugu suverenu državu. To nije isti slučaj", rekao je Akrap.

Trumpov nastup smatra pragmatičnim i vođenim interesima. "Trump vodi SAD kao tvrtku - gleda kako izvući korist. Njegova retorika je prilagodljiva, ali iza nje se krije svjesnost da Kina raste kao sigurnosna prijetnja. Zato žuri završiti rat u Ukrajini - ne zato što želi mir, nego zato što se želi fokusirati na Kinu", istaknuo je.

"Tomahawci su predstava, prava borba vodi se u zraku"

Akrap smatra da dio javnosti precjenjuje značaj pojedinih oružanih sustava poput projektila Tomahawk. "Govorimo o Tomahawk raketama. One su moćne, ali tko će njima upravljati? Ukrajinci još nisu došli na razinu potpune samostalnosti u rukovanju tim sustavima. To nije kao kalašnjikov koji prebacite iz ruke u ruku. To je visokoobučeni sustav", rekao je Akrap.

Istaknuo je da Ukrajina već ima domaće projektile dugog dometa, poput krstarećih projektila Neptune D s dometom od 1000 kilometara, što je dovoljno za udare i do Moskve. "U pozadini se krije nešto drugo - Ukrajini nedostaje ključna komponenta u ratu: rakete zrak-zrak dugog dometa. Došli su F-16 i francuski zrakoplovi, ali raketni sustavi zrak-zrak koje Ukrajinci imaju su dometa 100 do 120 kilometara. Ruski sustavi imaju daleko veći domet. Tek ako Ukrajina dobije rakete dometa 250 kilometara i više - uspostavit će se ravnoteža", objasnio je.

Podsjetio je i na ukrajinske uspjehe: "U operaciji 'Paukova mreža' Ukrajinci su uništili 30% strateških bombardera i lovaca ruskog ratnog zrakoplovstva. Zbog toga su ih Rusi morali povući daleko od linije fronte. To je veliki udarac za Moskvu. Zato ne bih rekao da Putin može tako lako ucjenjivati Ukrajinu", zaključio je Akrap.

Bandov: 'Trump traži previše da bi dobio dovoljno'

Profesor Bandov ističe kako je Trumpov stil pregovaranja specifičan. "Trump je u razgovoru sa Zelenskim, dan nakon razgovora s Putinom, navodno govorio o Donbasu i mogućem teritorijalnom ustupanju Rusiji. To je simptomatično za njega i njegov stil - cijeli život pregovara i vodi poslove. On međunarodnu politiku shvaća kao trgovinu. Traži previše da bi dobio dovoljno", rekao je.

Trumpov pristup opisao je kao agresivnu pregovaračku taktiku. "Vrlo je direktan, često traži više nego što očekuje dobiti kako bi na kraju izvukao kompromis. U diplomaciji se tradicionalno biraju riječi i ostavlja prostor za tumačenje. Kod Trumpa toga nema - on ide frontalno". Naglasio je da je podrška Europske unije Ukrajini i dalje čvrsta te da je i Trump nakon sastanaka s europskim liderima ublažio retoriku.

Akrap: Donbas je industrijsko i strateško srce Ukrajine

Gordan Akrap komentirao je rasprave o mogućem ustupanju Donbasa. "Očito je netko pogrešno brifirao predsjednika Trumpa kad kaže da su Rusi zauzeli 70% Ukrajine. Radi se o 19 do 20 posto okupiranog teritorija. Donbas je industrijska regija, vrlo važna jer ima ozbiljnu proizvodnju i bogata nalazišta rijetkih metala i minerala", rekao je.

Naglasio je i simboličku važnost regije: "Donbas čine dvije pokrajine - Donjeck i Luhansk. Zajedno sa Hersonom i Zaporižjem, oni su simbol Ukrajine, ali i meta ruske propagande. Često se čuje argument da se tamo govori ruski pa da to znači da su to 'ruske' regije. To nije točno". Upozorio je da bi "zamrzavanje sukoba" bilo opasno.

Luša: Ključna snaga Zelenskom dolazi iz Europe

Đana Luša je dodala da Trump mijenja pristup ovisno o političkoj koristi. "Čas pritišće Zelenskog, čas mu laska, pa ga i vrijeđa. Ali ono što se može zaključiti - njemu se žuri. Vidjeli smo to i na primjeru Gaze, gdje je cilj bio samo dobiti pristanak obiju strana na prvu fazu sporazuma", kazala je.

"U Gazi je cilj bio razmjena talaca, humanitarni koridori i djelomično povlačenje izraelskih snaga. Ukrajina je druga priča. Putin ne priznaje suverenitet Ukrajine ni vladu u Kijevu. On ni danas ne želi sjesti za stol sa Zelenskim", poručila je. Dodala je da Zelenski sada prilagođava taktiku kako bi zadržao američku pomoć, ali da mu ključna snaga dolazi iz Europe.

Bandov: Budimpešta kao politička poruka

Goran Bandov komentirao je najave mogućeg summita Trumpa i Putina u Budimpešti, naglasivši da je to prvenstveno politička poruka. "Budimpešta se nameće više kao simboličan signal, prije svega prema Europskoj uniji. To je poruka i Viktora Orbána, ali i Trumpa i Putina. Turska se od početka rata nametnula kao jedan od ključnih posrednika. Istanbul je bio logičan izbor", rekao je.

Akrap: Da je mogla pobijediti, Rusija bi to već učinila

Profesor Akrap osvrnuo se na navode da je Trump upozorio Zelenskog da će "biti uništen" ako ne potpiše sporazum, tvrdeći da se Rusija iscrpljuje. "Sve je slabija - vojno, gospodarski i politički. To se vidi po svim strateškim pokazateljima", kazao je.

"Ako bi Rusija zaista mogla uništiti Ukrajinu, već bi to učinila. Imali su tri različite strategije i nijedna nije uspjela. Prvi cilj bio je dekapitacija Zelenskog, potom su pokušali okupirati cijelu Ukrajinu, a sada govore samo o Donbasu, Hersonu i Zaporižju. Svaki put su ciljevi manji", istaknuo je.

'Ključ mira na Bliskom istoku drže arapske države'

Bilo je riječi i o Gazi. 

Đana Luša ocijenila je da je primirje između Izraela i Hamasa važan korak, ali da dugoročni mir nije na vidiku. "Hamas je oslabljen, ali nije uništen. Izrael odbacuje dvodržavno rješenje, Hamas ne odustaje od svojih ciljeva", zaključila je. Gordan Akrap upozorio je da ključ mira drže arapske države koje moraju zaustaviti radikalizam. Goran Bandov je poručio kako je "pesimizam konstanta na tom prostoru" te da smo "od stvarnog mira i dvodržavnog rješenja još jako daleko".