OSJEĆATE li se neprestano pod stresom? Niste jedini. Sve veći broj slučajeva kroničnog stresa mogao bi biti posljedica duboke neusklađenosti između modernog života i naše biologije, tvrdi nova studija. Jednostavnije rečeno, naša tijela i umovi evoluirali su za život u prirodi, a ne u betonskim džunglama u kojima danas većinom obitavamo, piše Science Alert.

Do ovog su zaključka došli evolucijski antropolozi Colin Shaw sa Sveučilišta u Zürichu i Daniel Longman sa Sveučilišta Loughborough. U svom radu, objavljenom u časopisu Biological Reviews, prikupili su brojne dokaze koji ukazuju na to da su nas brze tehnološke i promjene u okolini prestigle. Pretrpani sandučići e-pošte, buka s gradilišta i nemilosrdni rokovi na poslu samo su neki od svakodnevnih okidača koji naša tijela drže u stanju stalne pripravnosti - stanju za koje nismo evolucijski stvoreni.

Borba s lavovima koji nikad ne odlaze

Naši su preci, objašnjava Shaw, bili savršeno prilagođeni za nošenje s akutnim, kratkotrajnim stresom. "U našem pretpovijesnom stanju, bili smo dobro prilagođeni za suočavanje s akutnim stresom kako bismo izbjegli ili se suočili s predatorima", kaže Shaw. "Borba ili bijeg. Lav bi se povremeno pojavio, a vi ste morali biti spremni obraniti se - ili pobjeći."

Ključna razlika je u tome što bi opasnost prošla. "Ključno je da lav ponovno ode. Takav sveobuhvatan napor jamčio je preživljavanje, ali je bio vrlo skup i zahtijevao je dugotrajan oporavak."

Problem je, međutim, što u 21. stoljeću "lavovi" nikada ne odlaze. "Bilo da se radi o teškoj raspravi s partnerom ili šefom, ili o buci prometa, vaš sustav odgovora na stres i dalje je isti kao da se suočavate s nizom lavova", ističe Shaw. "Kao rezultat toga, imate ovaj vrlo snažan odgovor svog živčanog sustava, ali bez opuštanja."

Cijena modernog života

Ovo stanje stalne uzbune uzrokuje raširenu štetu. Istraživači tvrde da bi kognitivni pad, porast autoimunih bolesti, pa čak i pad stope plodnosti mogli biti izravno povezani sa stresom modernog života u užurbanim, urbanim sredinama.

Studija objedinjuje širok spektar dokaza: od slabije fizičke kondicije u urbanim područjima i veza između zagađenja zraka i oštećenja mozga, do povezanosti oslabljenog imuniteta s industrijaliziranim okruženjem. Svi ti različiti stresori - od umjetnog svjetla i izloženosti mikroplastici do pretežno sjedilačkog načina života - kumulativno štete našem zdravlju na bezbroj načina.

Povratak prirodi kao rješenje

Iako smo postigli nevjerojatan napredak u medicini i tehnologiji, kao vrsta smo anksiozniji i depresivniji od naših predaka. Rješenje bi moglo biti jednostavnije nego što mislimo. Brojne studije pokazale su da provođenje vremena u prirodi - ili čak samo gledanje njezinih fotografija - može značajno poboljšati fizičko i mentalno zdravlje. U evolucijskom smislu, priroda je i dalje mjesto kojem pripadamo.

Upravo to daje smjernice za budućnost. Shaw i Longman pozivaju na veće napore u očuvanju zelenih površina unutar gradova, zaštiti preostalih prirodnih krajolika te osiguravanju prostora gdje se ljudi mogu uistinu "isključiti".

"Naše istraživanje može identificirati koji podražaji najviše utječu na krvni tlak ili otkucaje srca i to znanje prenijeti donositeljima odluka", kaže Shaw. Zaključak je jasan: "Moramo ispravno urediti naše gradove - i istovremeno regenerirati, cijeniti i provoditi više vremena u prirodnim prostorima."