GLAVNA mana umjetnih zaslađivača jest što se ne otapaju na isti način na koji to čine prirodni šećeri, poput glukoze, fruktoze i galaktoze. Njihovi nusprodukti se ne pretvaraju u kalorije.

Aspartam, umjetni ne šećerni zaslađivač, prolazi metaboličkim procesima koji na daju jednostavne šećere, dok se saharin i sukraloza ne mogu razgraditi uopće. Umjesto toga, oni apsorbiraju izravno u krvotok i izbacuju se urinom.

S teorijske točke gledišta, umjetni zaslađivači trebali bi biti sigurniji izbor za dijabetičare, s obzirom na to da oni nisu pravi šećer. Ipak, dokazi prikupljeni tijekom prošlog desetljeća kažu da ovi zaslađivači mogu izmijeniti zdrave metaboličke procese, osobito u želucu, piše Live Science.

Dugotrajna upotreba zaslađivača vezuje se za povećani rizik od dijabetesa tipa 2. Saharin, na primjer, može izmijeniti način na koji mikrobi u crijevima obavljaju svoju funkciju, dok aspartam smanjuje djelovanje enzima u želucu, koji inače štiti od dijabetesa tipa 2. Što je veći raskorak između slatkoće i istinskog kalorijskog sadržaja, veća je i metabolička disregulacija.

Dokazano je i da zaslađivači rade promjene u moždanoj aktivnosti koja se tiče konzumacije slatke hrane. Sukraloza, u usporedbi s običnim šećerom, smanjuje aktivnost amigdale, što je dio mozga vezan za percepciju okusa i doživljaj jela.

Jedna studija otkrila je odnos između dugoročnog, povišenog unosa dijetalnih gaziranih napitaka i dijela mozga koji je zadužen za nagrađivanje i za stvaranje osjećaja zadovoljstva.

Stručnjaci ukazuju na to da smanjena aktivnost ovog dijela mozga može dovesti do povećanog unosa hrane, kako bi se nadomjestio gubitak zadovoljstva koji s njom dolazi.

Ipak, opasnosti koje umjetni zaslađivači predstavljaju moraju se uzeti sa zadrškom. Iako oni mogu doprinijeti stanjima kao što su pretilost, dijabetes, hipertenzija i srčani problemi, to ne znači da osobe koje konzumiraju dijetalna gazirana pića nisu već imale predispozicije na neke od ovih oboljenja.

Zaslađivači su svuda, ne samo u gaziranom piću. Mogu se pronaći preljevima za salatu, slatkišima, pa čak i jogurtu. Zbog toga je jako važno da stručnjaci do kraja utvrde štetu koju nam zaslađivači mogu nanijeti i pronaći primjerenu zamjenu koja će ujedno biti manje opasna za naše zdravlje.