MEĐUOBROCI ne moraju pokvariti apetit, a mogu biti i koristan način za unos energije i hranjivih tvari, ističu nutricionisti. Ključno je što jedemo i kada, čime se dovodi u pitanje uvriježeno mišljenje da je jedenje između glavnih obroka nezdrava navika.

Pravilno odabrani međuobroci mogu pomoći u kontroli gladi, održavanju energije i sprječavanju prejedanja tijekom glavnih obroka. Osim toga, pružaju priliku da u svakodnevnu prehranu uključimo više voća, povrća, mliječnih proizvoda i drugih namirnica bogatih hranjivim tvarima.

Ipak, nije svaki međuobrok jednako dobar izbor. Nutricionisti savjetuju da prednost damo namirnicama koje sadrže proteine, vlakna, zdrave masnoće, vitamine i minerale, umjesto proizvodima s velikim količinama dodanog šećera i soli.

Međuobroci mogu pomoći u kontroli gladi

Jedna od glavnih prednosti međuobroka jest to što mogu spriječiti pretjeranu glad između glavnih obroka. Kada prođe previše vremena bez hrane, veća je vjerojatnost da ćemo za sljedeći obrok pojesti više nego što nam je potrebno.

Manji, uravnoteženi međuobroci mogu pomoći u održavanju energije tijekom dana, osobito ako između doručka, ručka i večere prolazi nekoliko sati.

No važno je razlikovati stvarnu glad od jedenja iz dosade, stresa ili navike. Ako nismo gladni, nema potrebe jesti samo zato što je vrijeme za međuobrok.

Što jesti između glavnih obroka?

Nutricionisti preporučuju da pri odabiru međuobroka razmislimo o tome što našem tijelu u tom trenutku treba, umjesto da se vodimo isključivo time što nam se jede.

Primjerice, osobama koje žele dulje ostati site dobar izbor mogu biti sir, krekeri od cjelovitih žitarica i voće. Kombinacija proteina i vlakana može pomoći da osjećaj sitosti potraje dulje.

Onima koji vježbaju mogu koristiti međuobroci koji sadrže ugljikohidrate za energiju i proteine za oporavak mišića. To mogu biti jogurt s voćem, banana uz malo maslaca od kikirikija ili sendvič od integralnog kruha.

Osobama sa slabijim apetitom preporučuju se manje porcije hrane bogate hranjivim tvarima, poput orašastih plodova, sjemenki i voća.

Važna je kvaliteta, a ne samo količina

Međuobroci ne moraju biti samo način da utažimo glad ili želju za slatkim. Mogu biti i prilika da povećamo unos vlakana, proteina, vitamina i minerala, uključujući kalcij i željezo.

Primjerice, voće i povrće osiguravaju vlakna i vitamine, mliječni proizvodi mogu biti dobar izvor proteina i kalcija, a orašasti plodovi sadrže zdrave masnoće i minerale.

Nutricionisti pritom naglašavaju da međuobroci nisu obavezni. Ako su glavni obroci uravnoteženi i pružaju dovoljno energije, nema potrebe dodatno jesti. No ako između obroka osjetimo glad, kvalitetan međuobrok može biti sasvim zdrav dio svakodnevne prehrane.