Znanstvenici: Izbirljivost može biti rani znak autizma, anksioznosti i drugih teškoća
IZBIRLJIVOST u jelu kod male djece mnogo je češća i potencijalno opasnija nego što većina roditelja misli, pokazalo je novo veliko međunarodno istraživanje. Studija je otkrila da ekstremni oblici izbirljivosti mogu biti povezani s nizom razvojnih poteškoća, od emocionalnih i kognitivnih do socijalnih problema, piše Newsweek.
Velika međunarodna studija, koja je analizirala podatke više od 35.000 djece u dobi od 3 do 8 godina, pružila je uvjerljive dokaze da je izbjegavajući/restriktivni poremećaj unosa hrane (ARFI), ekstremni oblik izbirljivosti, široko rasprostranjen. Istraživači su se oslanjali na podatke Norveške kohorte majki, očeva i djece te procijenili da između 6 i 18 posto djece razvija obrasce prehrane koji su dovoljno ograničeni da zadovoljavaju kriterije za simptome ARFI-ja.
Kod dva do tri posto djece ti obrasci postaju klinički značajni, što znači da njihova ograničena prehrana dovodi do nutritivnih nedostataka ili neuspjeha u zadovoljavanju energetskih potreba. Znanstvenici naglašavaju važnost razlikovanja svakodnevne izbirljivosti od teškog i upornog izbjegavanja hrane koje prelazi u poremećaj.
Povezanost s razvojnim poteškoćama
Tim je otkrio da djeca s upornim ARFI-jem značajno češće imaju razvojne poteškoće u usporedbi s djecom s tipičnim prehrambenim navikama. Ti izazovi obuhvaćaju emocionalne, kognitivne i socijalne domene, što je u skladu s ranijim istraživanjima koja povezuju ograničenu prehranu sa stanjima poput anksioznosti, problema s pažnjom i autizma. Djeca s klinički značajnim ARFI-jem također su češće pokazivala fizičke tegobe, uključujući gastrointestinalne probleme.
Genetska podloga izbirljivosti
Studija je identificirala dva genetska lokusa povezana s ARFI-jem. Posebno je uočena snažna povezanost s genom ADCY3, koji je uključen u regulaciju apetita i ranije je povezivan s pretilošću. Procjene nasljednosti kretale su se od osam do šesnaest posto, što ukazuje na malen, ali značajan genetski doprinos koji sugerira da i biologija igra ulogu.
Istraživači su također pronašli genetske korelacije između ARFI-ja i niza drugih osobina, uključujući stanja mentalnog zdravlja, kognitivne sposobnosti i gastrointestinalne poremećaje. To preklapanje može pomoći objasniti zašto djeca s ARFI-jem tako često doživljavaju i šire razvojne izazove.
Važnost rane intervencije
ARFI je formalno priznat u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje (DSM-5) tek prije desetak godina, pa su podaci o njegovoj učestalosti bili ograničeni. Ovo novo istraživanje, jedno od najvećih do sada, pruža jasnije dokaze da ekstremna izbirljivost za mnogu djecu nije samo faza.
Autori naglašavaju da je razumijevanje tko je najviše izložen riziku ključno za informiranje smjernica javnog zdravstva i razvoj ranih intervencija. Zaključuju pozivom na široku podršku, napominjući da mnoga djeca ne dobivaju pravovremenu pomoć jer se simptomi mogu činiti kao tipično dječje ponašanje. Rana intervencija mogla bi pomoći obiteljima spriječiti nutritivne nedostatke i riješiti razvojne probleme prije nego što eskaliraju, a bolje razumijevanje genetskih faktora moglo bi dovesti do ciljanijih tretmana i smanjenja stigme.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati