GLJIVE su jedna od najrasprostranjenijih skupina živih organizama na Zemlji, a iako je do danas opisano samo oko 14.000 vrsta gljiva, znanstvenici procjenjuju kako bi stvaran broj mogao iznositi između 4 i 6 milijuna. Gljive tehnički nisu biljke i znanstveno se nalaze u zasebnoj kategoriji, koja uključuje plijesan i kvasce. Neke gljive su jestive, dok druge predstavljaju veliki rizik za zdravlje ako se konzumiraju ili dodiruju.

Sakupljači gljiva obično poznaju tek nekoliko desetaka vrsta jer skupljaju samo plodna tijela gljiva, dok se sama gljiva skriva ispod zemlje, u miceliju. Jestive gljive nam donose širok raspon zdravstvenih dobrobiti i imaju vrlo malo kalorija, ali su hranjive i djeluju zasitno. Evo nekoliko zanimljivih i zabavnih činjenica o gljivama koje će vam pomoći da bolje razumijete ove jedinstvene organizme.

11. Gljive su genetski bliže ljudima nego biljkama

U prošlosti su znanstvenici gljive smatrali biljkama, ali danas znamo da to ipak nisu. Znanstvena otkrića pokazuju da su gljive bliže životinjama i ljudima nego biljkama. Biljke svoju hranu proizvode procesom fotosinteze, dok gljive apsorbiraju hranu iz organskih tvari.

Gljive, baš kao i životinje, u staničnoj stijenci imaju vlaknastu tvar koja se zove hitin, dok je biljke nemaju. Kao i mi, gljive trebaju hranu, vodu i kisik da bi preživjele te koriste razgranate niti stanica ili hife za apsorbiranje hranjivih tvari, vode i kisika iz okoline, kao i izbacivanje CO2 i drugih otpadnih tvari.

10. Gljive su najveći oblici života na Zemlji

Micelij gljive može, dok je u potrazi za hranom, rasti pod zemljom i širiti se kilometrima. Najveći živi organizam na planetu je gljiva Armillaria ostoyae, koja se ispod zemlje prostire na 890 hektara površine, što je jednako površini 1220 nogometnih igrališta. Ova se gljiva nalazi u Nacionalnoj šumi Malheur u državi Oregon u SAD-u, a vjeruje se kako je stara najmanje 2400 godina.

9. Gljive dopuštaju stablima da međusobno razgovaraju

Mikoriza je simbioza korijena i gljiva. Kod većine vrsta šumskog drveća umjerenog podneblja micelij gljiva obavija kratko i debelo bočno korijenje. Na taj način micelij gljiva funkcionalno zamjenjuje korijenove dlačice te olakšava biljci primanje mineralnih tvari.

Mikorizne gljive imaju simbiotski odnos sa stablima i biljkama domaćinima. Gljive stupaju u interakciju s korijenjem biljke i osiguravaju hranjive tvari, a zauzvrat dobivaju jednostavne šećere.

No mreža micelija gljiva također olakšava razmjenu hranjivih tvari i informacija između biljaka i drveća različitih vrsta. 1997. godine profesorica Suzanne Simard je shvatila da stabla međusobno komuniciraju pomoću mikoriznih mreža i smislila izraz Wood Wide Web. Naime, ogromne mreže micelija omogućuju stablima da međusobno dijele hranjive tvari, kao i upozorenja na suše, štetnike i bolesti.

8. Tijelo gljive je samo plod puno većeg organizma 

Ono što mi poznajemo kao gljivu je samo plodno tijelo mnogo većeg organizma koji se nalazi pod zemljom. Slično kao što je jabuka plod mnogo veće voćke, dio gljive koji vidimo iznad zemlje je samo vrh ledenog brijega i obično predstavlja samo oko 5% ukupne površine gljive.

7. Gljive mogu biti neaktivne godinama

Najveći dio gljive je njezina podzemna mreža micelija, koju čine milijuni nitastih hifa. Primarna uloga micelija je razmnožavanje i osiguravanje opstanka svoje vrste. Kako bi se razmnožavale, gljivama su potrebne specifične temperature i razina vlažnosti.

Neke gljive mogu ostati uspavane pod zemljom mnogo godina ili čak desetljeća, dok vremenski uvjeti opet ne postanu pogodni za rast i širenje spora.

6. Neke gljive svijetle u mraku

Danas poznajemo osamdesetak različitih vrsta gljiva koje svijetle u mraku i stalno otkrivamo nove. Najnovija, otkrivena u Meghalayi u Indiji, krhka je gljiva koja raste na trulom bambusu. Ove gljive toliko svijetle da ih lokalno stanovništvo naziva električnim gljivama i koristi ih kao prirodne baklje.

Bioluminiscentne gljive koriste spojeve zvane luciferini, koji emitiraju svjetlost i privlače insekte. Insekti prenose spore na nova mjesta i tako pomažu gljivama u rasprostranjivanju i opstanku vrste.

5. Gljive mogu biti prirodni pesticid

Godine 2011. mikolog Paul Stamets je patentirao dva prirodna pesticida na bazi parazitske gljive Cordyceps. Jedan pesticid je za termite, a drugi za 200.000 drugih vrsta insekata. Spore gljiva u pravilu odbijaju insekte, ali je Stamets otkrio da će insekti konzumirati micelij koji je uzgojen uz odgodu sporulacije.

Posebno uzgojen micelij se stavlja na žito i privlači kukce koji žito ili direktno konzumiraju ili ga transportiraju natrag u svoja gnijezda. Jednom kada ova gljiva dospije u tijelo kukca, ubija ga i koristi njegovo tijelo za rast podmladaka. Nove gljive tada proizvode spore koje odbijaju još više insekata.

4. Gljive proizvode vitamin D

Gljive su jedina namirnica s odjela svježih proizvoda koja proizvodi vitamin D. Kada su izložene ultraljubičastom svjetlu sunčeve svjetlosti ili ultraljubičaste lampe, gotovo sve jestive gljive proizvode značajne količine vitamina D.

3. Znanstvenici su klasificirali 2189 gljiva kao jestive

Jestive gljive su one koje su sigurne i pogodne za jelo. No nije uvijek lako potvrditi jestivost gljive i često postoji zabuna oko toga koje su vrste sigurne za konzumaciju. Prema nedavnom sustavu klasifikacije gljiva utemeljenom na znanstvenim dokazima, postoji 2189 jestivih gljiva. Od njih 2006 je sigurno za jelo, a 183 trebaju prethodnu obradu kako bi bile sigurne za konzumaciju.

2. Yartsa Gunbu je najskuplja jestiva gljiva na svijetu

Yartsa Gunbu ili gljiva gusjenica je parazitska gljiva koja ubija svog domaćina gusjenicu i koristi njezino tijelo za proizvodnju gljive koja gusjenici raste iz glave. Može se pronaći na području Tibeta i Nepala, smatra se statusnim simbolom, a uz cijenu od 2000 dolara za 30 grama ovo je najskuplja gljiva na svijetu.

1. Gljive mogu pretvoriti plastiku u hranu

Znanstvenici su 2011. godine otkrili prvu gljivicu, a 2017. drugu koja je uspjela probaviti poliuretansku plastiku. Uzgajali su micelij gljiva oko mahuna jestivog agara koji je sadržavao komadiće plastike i s vremenom su gljivice u potpunosti razgradile plastiku. Od tada je otkriveno više od 50 vrsta gljiva koje mogu probaviti i razgraditi različite vrste plastike.