BILJNA PREHRANA posljednjih je godina sve popularnija, no jeste li čuli za mesnu ili carnivore prehranu?

Za razliku od svih drugih oblika prehrana i dijeta, carnivore ili mesna prehrana sastoji se prvenstveno od proizvoda životinjskog podrijetla, poput mesa, ribe, jaja, životinjskih masti i malih količina mliječnih proizvoda s niskim udjelom laktoze.

Bogata je proteinima i mastima i u njoj gotovo uopće nema ugljikohidrata, a s obzirom na to da su ovdje u glavnom fokusu namirnice životinjskog podrijetla, ova prehrana isključuje sve ostale namirnice, poput voća, povrća, mahunarki, žitarica, orašastih plodova i sjemenki.

Kako funkcionira mesna prehrana?

Mesna je prehrana oblik ketogene dijete iz koje se izbacuje sva hrana biljnog podrijetla i jede se isključivo hrana životinjskog podrijetla - piletina, puretina, svinjetina, janjetina, junetina, iznutrice, masna i bijela riba, tvrdi sir, jaja, maslac i vrhnje u ovoj su prehrani itekako dobrodošli. 

Osim toga, zagovornici ove prehrane kažu da bi trebalo jesti masnije komade mesa kako bi se zadovoljile dnevne energetske potrebe, a obroci su u ovom tipu prehrane vrlo zasitni, pa oni koji je slijede jedu možda dva obroka na dan.

Popis hrane koju sljedbenici ove prehrane izbjegavaju širok je, a na njemu se nalazi sve voće i povrće, orašasti plodovi i sjemenke, mahunarke, žitarice, uključujući hranu napravljenu od njih, poput tjestenine i kruha, mliječna hrana s visokim udjelom laktoze, alkohol, šećeri, gazirana pića i voćni sokovi.

Postoje li ikakve zdravstvene prednosti ovog tipa prehrane?

Jedna potencijalna prednost ovog tipa prehrane bila bi gubitak težine. Naime, u jednom istraživanju provedenom na 105 odraslih osoba zabilježen je veći gubitak težine kod onih koji su bili na visokoproteinskoj dijeti u usporedbi s onima koji su bili na normalnoj, uravnoteženoj prehrani. To može biti zbog činjenice da su proteini vrlo zasitni pa se samim time unosi i manje kalorija.

Zbog nedostatka dokaza koji potvrđuju suprotno, prehrana mesojeda smatra se neuravnoteženom i nezdravom te se svakako ne preporučuje na duge staze. Iako je jedno istraživanje provedeno na 2000 odraslih osoba izvijestilo da su ljudi koji su slijedili ovu dijetu zabilježili smanjenje indeksa tjelesne mase te su imali manje šećera u krvi, stručnjaci upozoravaju da to treba uzeti s oprezom i da je potrebno provesti još mnoga istraživanja na ovu temu.

Povećava rizik od nekih bolesti

Budući da uvijek slušamo o tome da nam prehrana mora biti raznolika te da trebamo jesti što više voća i povrća, ovaj tip prehrane koja promiče konzumaciju proteina, masti i ugljikohidrata nešto je potpuno suprotno.

Slijedeći ovakvu prehranu znači da ćete ugljikohidrate zamijeniti hranom bogatom masnoćama i bjelančevinama, a ako je se držite kroz dulje vrijeme, to može imati loše posljedice za vaše zdravlje. Naime, jedno je istraživanje došlo do otkrića da je prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata koja se temelji na hrani životinjskog podrijetla povezana s većom smrtnošću kod muškaraca i kod žena.

Još neki problemi koji se pojavljuju kod ljudi koji slijede ovu prehranu su nedostatak esencijalnih mikronutrijenata i antioksidansa koji se nalaze u voću, povrću, cjelovitim žitaricama i mahunarkama, kao i nedostatak vlakana koji su ključni za zdravlje i funkciju crijeva, a koji su povezani s nižim rizikom od nekih bolesti.