HODANJE je jedan od najjednostavnijih načina za uvođenje više kretanja u svakodnevicu, a donosi niz zdravstvenih prednosti. Redovita tjelesna aktivnost poput hodanja može poboljšati san, pridonijeti bistrijem razmišljanju, olakšati održavanje tjelesne težine i smanjiti rizik od kroničnih bolesti kao što su bolesti srca, dijabetes tipa 2 i određene vrste raka. No, kada je najbolje vrijeme za tu aktivnost? Portal Eating Well nudi odgovor.

Postoji li idealno vrijeme za šetnju?

Kratak i jasan odgovor je ne - ne postoji univerzalno vrijeme koje odgovara svima. "Odabir termina za hodanje trebao bi se primarno temeljiti na osobnim preferencijama, dostupnom vremenu i tome kada najviše uživate u aktivnosti", ističe dr. sc. Colin Pennington. S time se slaže i Domenic Angelino, magistar kineziologije i certificirani kondicijski stručnjak.

On ukazuje na istraživanje koje je obuhvatilo 17.259 sudionika i otkrilo da doba dana u kojem netko vježba nije utjecalo na poboljšanje zdravstvenih ishoda. Istraživači su zaključili da je najbolje vrijeme za vježbanje ono koje pojedincu najviše odgovara. 

Pennington napominje da se moraju uzeti u obzir i osobni faktori. "Ako se prisiljavate na rano ustajanje radi hodanja, cijelo iskustvo moglo bi postati neugodno, zbog čega je manja vjerojatnost da ćete se dugoročno pridržavati rutine. Dugoročna predanost ključna je za postizanje trajnih zdravstvenih promjena bilo kojom tjelesnom aktivnošću", objašnjava on. Ipak, vježbanje u različito doba dana može ponuditi specifične prednosti, iako su dostupnost i dosljednost i dalje najvažniji faktori.

Prednosti jutarnje šetnje

Jutarnje šetnje nude nekoliko prednosti, od bolje regulacije sna do mirnijeg početka dana. Izlaganje prirodnom svjetlu ubrzo nakon buđenja pomaže u usklađivanju unutarnjeg biološkog sata. Svjetlost je ključan element za postavljanje našeg cirkadijalnog ritma, a jutarnje svjetlo posebno je važno jer signalizira mozgu da prestane proizvoditi melatonin, hormon spavanja.

Istovremeno, pokreće unutarnji mehanizam koji će kasnije potaknuti njegovo ponovno lučenje, što može pomoći da navečer lakše zaspite. Neka istraživanja sugeriraju da vježbanje kasno navečer može poremetiti cirkadijalni ritam, no to se prvenstveno odnosi na intenzivne treninge, dok lagana aktivnost poput hodanja ima manji utjecaj.

Jutarnja šetnja također je dobar način za stvaranje navike. Ako tu aktivnost obavite odmah ujutro, manja je vjerojatnost da će je tijekom dana omesti poslovne, obiteljske ili druge obveze.

Prednosti popodnevne i večernje šetnje

Šetnje kasnije tijekom dana također imaju svoje prednosti, osobito u pogledu tjelesne spremnosti. Tjelesna temperatura i funkcija mišića obično dosežu vrhunac u popodnevnim satima, zbog čega se kretanje može činiti lakšim i ugodnijim.

Pregled istraživanja iz 2023. otkrio je da se vrhunac aerobnih performansi događa kasnije u danu, dijelom zbog dnevnih promjena tjelesne temperature i spremnosti mišića. Ako se ujutro osjećate ukočeno, popodnevna ili večernja šetnja mogla bi vam više odgovarati.

Postoje i dokazi da vježbanje kasnije tijekom dana može koristiti zdravlju srca. Jedna starija 12-tjedna studija na osobama sa sjedilačkim načinom života i koronarnom bolešću pokazala je nešto veće poboljšanje razine LDL ("lošeg") kolesterola kod onih koji su hodali navečer. Ipak, i jutarnje i večernje vježbanje bilo je učinkovito.

Različiti dijelovi dana nose potencijalne prednosti, ali kretanje u bilo koje doba dana korisno je za zdravlje. Najbolje vrijeme za šetnju jest ono kojeg se možete dosljedno pridržavati. Zato se ne trebate opterećivati potragom za savršenim terminom.