Zaboravite teretanu: Jednominutni sprintovi ključ su dugovječnosti i zdravlja

ZABORAVITE na sate provedene u teretani. Znanstvenici tvrde da kratki, intenzivni sprintovi mogu imati snažan učinak na zdravlje. Ova jednostavna promjena u načinu vježbanja može pomoći u očuvanju srca, mišića i mozga, posebno s godinama.
Profesorica Katie Hirsch, stručnjakinja za znanost o vježbanju sa Sveučilišta Južne Karoline, ističe da je sprintanje jedna od najkorisnijih aktivnosti za zdravlje srca. Riječ je o kratkim, snažnim naporima koji traju od 15 do 60 sekundi, a nakon kojih slijedi lagana aktivnost poput hodanja.
Sprintanje spada u tzv. trening visokog intenziteta s intervalima (HIIT) i dokazano poboljšava sposobnost tijela da koristi kisik, što je izravno povezano s nižim rizikom od srčanih bolesti. Iako sprintovi nisu najbrži način za mršavljenje, ubrzavaju metabolizam masti i nakon treninga. "Tijekom sprintanja tijelo radi punom snagom, a to potiče važne procese prilagodbe u organizmu", objašnjava profesorica Hirsch.
Očuvanje snage i gustoće kostiju
Kako starimo, prirodno gubimo mišićnu masu i snagu, što može povećati rizik od ozljeda i smanjiti pokretljivost. Profesorica Heather Vincent sa Sveučilišta Florida naglašava da sprintanje pomaže očuvati mišićna vlakna odgovorna za brzinu i snagu, ona koja inače rijetko koristimo.
Ova vrsta vježbanja također jača kosti, osobito kralježnicu i kukove. Sprintanje potiče mišiće da opterećuju kosti, što ih dodatno ojačava, proces poznat kao Wolffov zakon. Ipak, Vincent napominje da sprintanje nije zamjena za vježbe snage, ali može pomoći u očuvanju mišićne mase. Profesorica Hirsch dodaje da sprint može biti učinkovitiji za tijelo od klasičnih kardio aktivnosti poput sporog, dugog trčanja.
Korist za mozak i prevencija demencije
Sprintanje ne koristi samo tijelu, već i mozgu. Studije pokazuju da vježbanje visokog intenziteta može pomoći u usporavanju mentalnog propadanja i čak smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti. "Tijekom sprintanja dolazi do snažnog protoka krvi prema mozgu, što je ključno za njegovo zdravlje", kaže Vincent.
Istraživanje provedeno u Španjolskoj pokazalo je da su ljudi srednje dobi koji su vježbali oko dva i pol sata tjedno imali manju vjerojatnost nakupljanja amiloida u mozgu, toksičnog proteina koji se povezuje s razvojem Alzheimerove bolesti.
Kako započeti?
Najbolji način za početak je lagano trčanje. Kada steknete osnovnu kondiciju, možete početi s kratkim sprintovima. "Prvih nekoliko treninga sprintajte intenzitetom od 70 do 80 % svojih mogućnosti, kako bi se tijelo postupno prilagodilo", savjetuje Vincent. Svakom novom vježbom postajat ćete snažniji i izdržljiviji.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati