BROJNE su prednosti vitamina A, no ključ je u ravnoteži jer prevelike količine mogu biti štetne. U nastavku su opisane prednosti, najbolji izvori i važnost umjerenosti, piše EatingWell.

Vitamin A je vitamin topiv u mastima, što znači da se pohranjuje u masnim tkivima tijela. Dolazi u dva oblika: preformirani vitamin A, koji se nalazi u životinjskim proizvodima poput mliječnih proizvoda, jaja, mesa i ribe, te provitamin A, koji potječe iz karotenoida u voću i povrću poput mrkve, bundeve i špinata. Tijelo lako koristi preformirani oblik, dok provitamin A mora proći proces pretvorbe.

"Dodaci vitamina A mogu pomoći u održavanju normalne razine aktivnog oblika vitamina A u tijelu, što je važno za ključne funkcije poput imunološkog zdravlja, vida, kože i plodnosti kod muškaraca i žena", objašnjava nutricionist Hennis Tung. No, moguće je i predoziranje, stoga dodaci nisu uvijek nužni.

Dobrobiti vitamina A

Podrška zdravlju očiju i vida
Vitamin A ključan je za dobar vid jer sudjeluje u stvaranju rodopsina, proteina u mrežnici koji omogućuje vid pri slabom osvjetljenju. Manjak može uzrokovati noćno sljepilo i teža oštećenja vida.

Jačanje imuniteta

Vitamin A podržava funkcioniranje imunoloških stanica, zdravlje crijeva i obrambene mehanizme tijela. Njegov nedostatak može uzrokovati upale i oslabiti otpornost organizma.

Zdrava i blistava koža

Neophodan je za rast i obnovu stanica te potiče proizvodnju kolagena. Retinoidi, oblik vitamina A, često se koriste u proizvodima protiv akni i bora, no previše vitamina može izazvati suhoću i iritaciju kože.

Reproduktivno zdravlje

Kod muškaraca potiče proizvodnju spermija, a kod trudnica pomaže razvoju fetusa. Ipak, pretjerani unos vitamina A može povećati rizik od urođenih mana.

Zdrave kosti

Vitamin A sudjeluje u obnovi koštanog tkiva, ali visoke razine uz nisku razinu vitamina D mogu oslabiti kosti. "Visoke razine vitamina A, s niskim razinama vitamina D, mogu ometati stanice koje grade kosti", upozorava nutricionistica Kimberly Rose-Francis.

Rizici i preporučeni unos

Manjak vitamina A rijedak je u razvijenim zemljama, ali se može pojaviti kod osoba s probavnim smetnjama ili nedonoščadi. Preporučeni dnevni unos iznosi 900 mcg RAE za muškarce i 700 mcg RAE za žene, dok trudnice i dojilje trebaju više.

Najbolji izvori u hrani: Najbolji izvori su goveđa jetra, losos, ricotta sir, mlijeko, žumanjci, mrkva, slatki krumpir, špinat, kelj i dinja.

Vitamin A je dobro konzumirati, ali treba biti oprezan. Višak vitamina A pohranjuje se u jetri i može postati toksičan, uzrokujući glavobolju, vrtoglavicu i oštećenje jetre. Toksičnost se najčešće javlja zbog prekomjernog uzimanja dodataka, a ne hrane.