BUĐENJE u pet ujutro posljednjih je godina postalo statusni simbol produktivnosti. "Klub 5 ujutro" više nije samo naslov popularne knjige Robina Sharme, nego i cijeli online pokret: jutarnje rutine s meditacijom, treningom i planiranjem dana redovito se dijele na TikToku i Instagramu, često uz poruku da tko rano ustaje - doslovno pobjeđuje život.

No ispod tog sjajnog filtera krije se jednostavno pitanje: je li buđenje u 5 ujutro stvarno dobro za zdravlje i fokus ili je riječ o trendu koji odgovara samo nekima?

Zašto je "klub 5 ujutro" postao toliko popularan?

Ideja zvuči logično: ako dan počneš ranije, dobit ćeš dodatno vrijeme za sebe prije nego što krenu obaveze, poruke, gužve i "normalan" život.

Robin Sharma popularizirao je pravilo 20/20/20:

• prvih 20 minuta kretanje (trening, brzo hodanje, razgibavanje)
• sljedećih 20 minuta smirivanje (meditacija, dnevnik, disanje)
• zadnjih 20 minuta učenje (knjiga, podcast, planiranje)

Slično prodaju i brojni gurui produktivnosti: "započni jutro kako treba i popravit ćeš si dan". Problem je u tome što se ta poruka često predstavlja kao univerzalno pravilo, a ljudsko tijelo, pogotovo san, ne funkcionira tako.

Što može biti stvarno dobro kod ranog ustajanja?

Ako osoba uspije rano ustajanje uklopiti tako da ne izgubi sate sna, buđenje u pet može imati nekoliko realnih prednosti.

1) Mir i fokus prije nego krene "kaos"

Mnogi koji ustaju rano kažu da je najveći dobitak upravo tišina - pogotovo ako žive s obitelji ili cimerima. U tom periodu nitko ništa ne traži, ne zvoni telefon, nema gužve u prometu, a mozak se lakše usredotoči.

2) Osjećaj kontrole nad danom

Kad netko prije posla odradi trening ili barem planiranje dana, može dobiti psihološki "boost": dan je već krenuo dobro, lakše započinjem s obvezama i manje je osjećaja da se stalno kasni.

3) Kretanje ujutro često podigne energiju

Jutarnja tjelovježba (čak i lagana) može pomoći da se osoba razbudi prirodno, bez "četiri kave do podne" i osjećaja da je dan već izgubljen.

Ali je li to dobro za zdravlje? Ključ je - koliko spavate

Tu dolazimo do najveće zamke cijelog trenda: buđenje u 5 nije problem. Problem je buđenje u 5 uz premalo sna.

Ako netko ustaje u 5, a ide spavati u ponoć, rezultat najčešće nije "produktivnost", nego: umor, slabija koncentracija, lošije raspoloženje, veća razdražljivost, pad imuniteta, veća želja za slatkim i grickalicama.

Jedna žena koja je isprobala ovu rutinu opisala je da joj dani prolaze u "magli", a dnevnik joj se sveo na rečenicu: "Želim se vratiti u krevet, molim vas." 

To je zapravo dosta tipičan scenarij: nije problem u ranom jutru, nego u tome što tijelo ne dobije ono što mu treba.

Stručnjaci: "Nema ništa posebno u pet ujutro"

Russell Foster, voditelj Instituta za san i cirkadijurnu neuroznanost na Sveučilištu Oxford, jedan je od glasnijih kritičara fetišiziranja ranog ustajanja. Njegova je poanta jednostavna: nije važno kad ustajete, nego koliko spavate i u kojem ritmu živite.

Upozorava da većina ljudi ne može samo tako "magično" leći u 21 sat, jer imaju djecu, obaveze, kućanstvo, drugi posao ili jednostavno - život. Zato rano ustajanje često završi kao kronični manjak sna, što dugoročno nije bezazleno.

"Klub 5 ujutro" ima i jednu skrivenu dimenziju: privilegiju

Rano ustajanje često se prodaje kao stvar discipline, ali u praksi je i pitanje okolnosti. Ljudi koji najviše promoviraju takav režim nerijetko imaju mogućnost da netko drugi vodi brigu o dijelu kućanskih obaveza, rade fleksibilno ili od kuće, ne rade u smjenama i/ili nemaju malu djecu koja se bude noću.

U tom kontekstu, "samo ustani ranije" ponekad zvuči kao savjet koji dobro funkcionira na internetu, ali ne i u stvarnom životu.

Kako znati je li buđenje u 5 dobro za vas?

Najkraći test je ovaj: osjećate li se bolje ili lošije?

Buđenje u 5 može biti dobro ako:

• možete leći ranije i spavati dovoljno
• ujutro imate najviše energije
• rano jutro koristite za mir, trening ili fokus
• ostatak dana imate stabilniji ritam i manje stresa.

Buđenje u 5 je loša ideja ako:

• spavate manje od 7 sati
• cijeli dan ste nervozni i umorni
• vikendom “padnete u komu” jer nadoknađujete san
• jedete više jer vas iscrpljenost tjera na šećer i grickalice
• imate osjećaj da je cijeli dan kazna, a ne pobjeda.

Ako nekoga privlači ideja ranog ustajanja, stručnjaci savjetuju postupan prijelaz, bez ekstremnih rezova.

Umjesto da sutra alarm zazvoni u 5:00, puno je bolje pomaknuti buđenje za 10 - 15 minuta ranije svaka 2 - 3 dana, a jednako toliko pomaknuti i odlazak u krevet. Također, ujutro treba raditi jednu stvar koja stvarno pomaže (šetnja, trening ili planiranje) te izbjegavati mobitel prvih 20 minuta jer to ubije cijelu ideju mira i izbjegavanja kaosa.