UGLJIKOHIDRATI su često na lošem glasu kada se govori o šećeru u krvi, pa ih neki pokušavaju što više ograničiti ili potpuno izbaciti iz prehrane. No nisu svi ugljikohidrati isti, a važni su i njihov izvor, količina te način na koji ih kombiniramo s drugim namirnicama. Nutricionisti zato upozoravaju na nekoliko čestih zabluda, piše EatingWell.

Treba li izbjegavati sve ugljikohidrate?

Jedna od najčešćih zabluda jest da osobe s dijabetesom moraju potpuno izbaciti ugljikohidrate. Nutricionistica i edukatorica za dijabetes Erin Palinski-Wade kaže da istraživanja ne podupiru takav pristup. "Studije pokazuju da redovita konzumacija ugljikohidrata bogatih vlaknima i minimalno prerađenih namirnica, poput cijelog voća, graha i leće, može poboljšati dugoročnu kontrolu šećera u krvi i smanjiti rizik od srčanih bolesti", objašnjava.

Umjesto potpunog izbacivanja ugljikohidrata, preporuka je češće birati cjelovite i minimalno prerađene izvore, poput cjelovitih žitarica, mahunarki, voća i povrća. Važna je i količina koja odgovara individualnim potrebama.

Nisu svi ugljikohidrati isti

Rafinirani ugljikohidrati iz visokoprerađenih namirnica uglavnom se brže probavljaju i mogu dovesti do bržeg porasta glukoze u krvi. S druge strane, namirnice bogate vlaknima, poput cjelovitih žitarica i mahunarki, probavljaju se sporije. Zato ni oznaka "bez šećera" ne znači nužno da proizvod neće utjecati na glukozu u krvi.

"Hrana može imati malo šećera, a da je i dalje visokoprerađena i siromašna vlaknima. Proizvodi bez šećera mogu sadržavati manje ukupnih ugljikohidrata od običnih verzija, ali to ne znači da su bez ugljikohidrata. Sastojci poput brašna, škroba i mlijeka i dalje mogu podići glukozu u krvi", objašnjava nutricionistica Lorena Drago.

Ugljikohidrate je dobro kombinirati s proteinima, mastima i namirnicama bogatim vlaknima jer takav obrok može usporiti probavu i pridonijeti postupnijem porastu glukoze u krvi.

Treba li izbjegavati voće zbog šećera?

Voće sadrži prirodne šećere i ugljikohidrate, ali istodobno osigurava vlakna, vitamine, minerale, vodu i druge korisne biljne spojeve. "Cijelo voće zbog svoje strukture i sadržaja vlakana općenito utječe na glukozu u krvi drugačije od drugih proizvoda na bazi voća", kaže Drago.

Zato nema potrebe automatski izbjegavati banane, bobičasto voće ili druge vrste voća zbog njihova prirodnog šećera. Prednost se daje cijelom voću, a pri kontroli glukoze važno je voditi računa o porcijama i ostatku obroka.

Jesu li dijete s malo ugljikohidrata najbolje rješenje?

Smanjenje unosa ugljikohidrata nekim osobama može pomoći u regulaciji šećera u krvi, ali to ne znači da ih svi moraju drastično ograničiti ili potpuno izbaciti. "Ne morate se pridržavati ekstremne prehrane s vrlo malo ugljikohidrata da biste postigli dobru kontrolu šećera", kaže Palinski-Wade.

Vrlo restriktivan način prehrane nekim je ljudima teško dugoročno održavati, pa nutricionisti naglasak stavljaju na individualni pristup, odgovarajuće porcije i kvalitetu namirnica. Jedan od jednostavnijih načina slaganja obroka jest polovicu tanjura ispuniti povrćem bez škroba, četvrtinu izvorom proteina, a četvrtinu kvalitetnim izvorom ugljikohidrata, poput cjelovitih žitarica, mahunarki ili škrobnog povrća.

Važniji su kvaliteta, količina i cijeli obrok

Ugljikohidrati mogu biti dio uravnotežene prehrane i kod osoba koje trebaju paziti na razinu šećera u krvi. Umjesto potpunih zabrana, važnije je obratiti pozornost na vrstu i količinu ugljikohidrata te na to s čime ih jedemo.

"Kontrola glukoze u krvi uključuje više od samog izbjegavanja šećera. Važni su kvaliteta i količina ugljikohidrata, veličina porcije, sastav obroka, lijekovi, tjelesna aktivnost i individualna reakcija organizma", objašnjava Drago. Ne postoji jedan način prehrane koji odgovara svima, osobito osobama s dijabetesom. Prehranu je zato najbolje prilagoditi individualnim potrebama i terapiji u dogovoru sa zdravstvenim timom.