Što je najbolje izbjegavati prije spavanja? Neurolog ima jednostavan savjet
SVAKODNEVNE navike mogu imati velik utjecaj na dugoročno zdravlje, a ono što radimo nakon večere može biti važno i za zdravlje mozga. Neurolog dr. Dale Bredesen ističe jednu jednostavnu naviku koja bi mogla pridonijeti boljem snu i očuvanju zdravlja mozga, piše Parade.
Najbolja večernja navika
Dr. Bredesen preporučuje da prestanemo jesti najmanje tri sata prije spavanja. Smatra da tako tijelu dajemo dovoljno vremena za probavu i omogućujemo mu da se tijekom noći posveti drugim važnim procesima.
"Kada nekoliko sati prije spavanja ne jedemo, tijelo dobiva priliku odmoriti se od probave i posvetiti se obnovi i održavanju stanica, što je važno i za zdravlje mozga", objašnjava dr. Bredesen. Ipak, važno je naglasiti da nema dovoljno znanstvenih dokaza da prestanak jela tri sata prije spavanja sam po sebi sprječava slabljenje pamćenja ili razvoj demencije.
Zašto bi izbjegavanje kasnih obroka moglo biti korisno?
Dr. Bredesen spominje autofagiju, prirodni proces kojim stanice razgrađuju i uklanjaju oštećene dijelove. "Autofagija je poput prirodnog sustava čišćenja stanica. Pomaže im da se riješe oštećenih dijelova i štetnih nakupina proteina koje se povezuju s Alzheimerovom bolešću", objašnjava neurolog.
Međutim, iako se autofagija istražuje zbog moguće uloge u zdravlju mozga, nije dokazano da izbjegavanje hrane nekoliko sati prije spavanja kod ljudi potiče uklanjanje tih nakupina ili smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti.
Izbjegavanje kasnih i obilnih obroka nekim ljudima može pomoći i u održavanju stabilnije razine šećera u krvi te poboljšati kvalitetu sna. Dobar san važan je za pamćenje i normalan rad mozga.
Navike koje je dobro izbjegavati
Dr. Bredesen savjetuje da kasno navečer izbjegavamo slatkiše i grickalice jer mogu uzrokovati nagle promjene razine šećera u krvi.
Upozorava i na alkohol. Iako se nakon pića možemo osjećati pospano, alkohol može narušiti kvalitetu sna. Preporučuje i manje vremena pred ekranima, osobito neposredno prije odlaska u krevet, jer svjetlost ekrana i sadržaji koji nas uznemiruju mogu otežati uspavljivanje.
Što još možemo učiniti za zdravlje mozga?
Nakon večere korisno je otići u laganu šetnju, koja može pomoći probavi i opuštanju. Dobar izbor mogu biti i čitanje, rješavanje zagonetki ili učenje nečeg novog jer potiču mentalnu aktivnost. Dr. Bredesen naglašava i važnost druženja. Razgovor s obitelji ili prijateljima može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja.
Iako ove navike mogu pridonijeti općem zdravlju, nijedna od njih sama po sebi ne jamči očuvanje pamćenja niti sprječava demenciju. Za zdravlje mozga važni su i redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, uravnotežena prehrana i kontrola čimbenika rizika poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa.