REDOVITA hidratacija ne utječe samo na fizičko zdravlje, nego i na način na koji naše tijelo reagira na stres. Nova studija otkriva da unos dovoljne količine vode može pomoći u snižavanju razine kortizola, hormona stresa, i olakšati nošenje sa svakodnevnim izazovima, piše EatingWell.

Poznato je da je voda ključna za normalno funkcioniranje organizma, ali većina ljudi i dalje ne pije dovoljno tekućine. Prema podacima, prosječna odrasla osoba popije samo oko 1.3 litre vode dnevno, što je znatno manje od preporučenih 3.7 litara za muškarce i 2.7 litara za žene.

Hidracija i stres, postoji li povezanost?

Naše tijelo čini 50 do 60 posto vode, pa dehidracija može poremetiti gotovo sve funkcije, od regulacije temperature do prijenosa hranjivih tvari i kisika. Znanstvenici iz Ujedinjenog Kraljevstva odlučili su istražiti može li nedostatak vode utjecati i na reakciju tijela na stres, odnosno uzrokuje li jaču proizvodnju kortizola kod dehidriranih osoba. Svoja otkrića objavili su u časopisu Journal of Applied Physiology.

Kako je provedeno istraživanje?

U studiji su sudjelovali zdravi, rekreativno aktivni muškarci i žene u dobi od 18 do 35 godina. Sudionici su sedam dana bilježili unos svih tekućina, uključujući vodu, mlijeko, sokove, kavu i alkohol, te prikupljali uzorke urina.

Na temelju tih podataka, podijeljeni su u dvije skupine:

• Niska hidracija (manje od 1.6 litara dnevno za muškarce i 1.5 za žene)
• Visoka hidracija (najmanje 2.9 litara za muškarce i 2.5 za žene).

Potom su prošli Trier Social Stress Test (TSST) – psihološki test koji uključuje simulirani razgovor za posao i zadatak mentalne aritmetike pred publikom. Tijekom testa mjerili su se otkucaji srca i razine kortizola u slini.

Rezultati istraživanja

Rezultati su pokazali da su osobe koje su pile manje vode imale više markera stresa u slini, urinu i krvi. Kod njih je razina kortizola znatno porasla tijekom testa, dok kod dobro hidriranih sudionika nije bilo takve promjene.

Znanstvenici su zaključili da dehidracija može pojačati stresnu reakciju tijela, što dugoročno može imati negativne posljedice za zdravlje. Iako studija pokazuje povezanost, a ne uzročno-posljedičnu vezu, istraživači naglašavaju da rezultati "mogu objasniti zašto je nedovoljan unos tekućine povezan s lošijim dugoročnim zdravstvenim ishodima".

Kako to primijeniti u praksi?

Kortizol, poznat kao hormon stresa, prirodno se luči u situacijama opasnosti. Međutim, stalno povišene razine mogu dovesti do kroničnog umora, upala i povećanog rizika od bolesti srca, dijabetesa i depresije.

Zato stručnjaci savjetuju da se voda redovito pije u malim količinama tijekom dana. Najbolje je svakog sata pokušati popiti pola čašće vode kako bi se održala redovita hidracija. Iako će mnoga pića pomoći s hidracijom, voda je, smatraju stručnjaci, uvijek najbolji izvor.