NAKON 40. godine tijelo više ne prerađuje ugljikohidrate kao u dvadesetima i tridesetima. Hormonalne promjene, postupne promjene u osjetljivosti na inzulin i usporavanje metabolizma mogu učiniti skokove šećera u krvi izraženijima i štetnijima, što dovodi do naglih padova energije, jačih žudnji, tvrdokornog debljanja i većeg rizika od inzulinske rezistencije.

Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da se neki od najproblematičnijih izbora kriju upravo među svakodnevnim namirnicama za doručak, a izdvojili su četiri koje bi, osobito nakon 40., trebalo izbjegavati.

1. Granola pločice

Granola pločice često se smatraju zdravim izborom, no mnoge kupovne verzije sadrže velike količine dodanog šećera i prerađenih ugljikohidrata, što uzrokuje brzi rast, a zatim pad šećera u krvi.

"To su ušminkane čokoladice bez zadovoljstva koje dobijete kad pojedete čokoladicu", kaže dijetetičarka Michelle Saari za SheFinds. Dodaje: "Sadrže puno dodanog šećera i puno kalorija za vrlo malu količinu. Preskočite granola pločice jer zapravo ne dodaju ništa vašoj prehrani."

2. Peciva

Peciva, kroasani i slično, često sadrže velike količine rafiniranog šećera i prerađenih ugljikohidrata koji uzrokuju nagli porast, a zatim pad šećera u krvi. Redoviti unos takvih namirnica može otežati kontrolu tjelesne težine.

"Prepuni su masti i šećera, a ništa od toga nije korisno za vaše zdravlje", ističe Saari. Savjetuje da se umjesto kupnje peciva unaprijed pripremi doručak, primjerice tost s prirodnim maslacem od kikirikija i bananom.

3. Zaslađene žitarice

Mnoge kupovne žitarice za doručak bogate su rafiniranim šećerima koji uzrokuju brzi porast, a zatim nagli pad šećera u krvi. Dugoročno mogu otežati kontrolu tjelesne težine i povećati rizik od inzulinske rezistencije.

"Nisu sve žitarice iste, ali često su bogate šećerom i nemaju veliku nutritivnu vrijednost. Ako žitarice nemaju vlakna, ništa ne pomaže u regulaciji šećera u krvi", napominje dijetetičarka.

Dakle, nakon 40. godine izbor doručka može imati veći utjecaj na razinu šećera u krvi, energiju i tjelesnu težinu nego ranije. Stručnjaci ističu da namirnice bogate rafiniranim šećerima i prerađenim ugljikohidratima mogu potaknuti nagle skokove i padove šećera, što dugoročno povećava rizik od inzulinske rezistencije.

Kao bolju opciju navode doručak koji kombinira vlakna, proteine i zdrave masti, primjerice jaja s povrćem ili grčki jogurt s orašastim plodovima i svježim bobičastim voćem. Takve kombinacije mogu pomoći u stabilnijoj regulaciji šećera u krvi i duljem osjećaju sitosti.