Foto: Instagram

MEDITERANSKA kuhinja, bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama, maslinovim uljem i ribom, poznata je kao jedna od najzdravijih i najukusnijih na svijetu.

Međutim, jedna nova, velika talijanska studija, objavljena u časopisu International Journal of Epidemiology otkrila je da ona nema isto blagotvorno zdravstveno djelovanje na sve. Naime, pokazalo se da je učinkovita samo za visoko obrazovane i bogate ljude.

Nutricionisti redovno visoko ocjenjuju mediteransku kuhinju. US News & World Report nedavno ju je u izboru od 38 proglasio drugom najboljom uopće, odmah nakon prehrane poznate kao DASH koju su američki stručnjaci razvili kao najbolju prehranu za prirodno snižavanje krvnog tlaka.

U novom istraživanju talijanski su stručnjaci analizirali utjecaj mediteranske prehrane na 19.000 ljudi koji su bili uključeni u projekt Moli-sani. Rezultati su pokazali da je mediteranska hrana blagotvorno djelovala samo na kardiovaskularni sustav onih sudionika koji su bili bogati ili visoko obrazovani.

„Drugim riječima, osobe niskog socio-ekonomskog statusa, koje s poteškoćama slijede mediteranski model prehrane, vjerojatno neće imati iste koristi kao osobe visokih primanja, unatoč činjenici da se i jedni i drugi slično pridržavaju iste zdrave prehrane“, objasnila je suautorica istraživanja Marialaura Bonaccio iz IRCCS Neuromeda u Pozzilli.

Tim je sudionike studije pratio četiri godine. Rezultati su otkrili da je mediteranska prehrana bila povezana s oko 60-postotnim smanjenjem rizika obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. Međutim, to smanjenje zabilježeno je samo kod onih osoba koje su imale obrazovanje više od srednjoškolskog ili su imale primanja po domaćinstvu veća od 40.000 eura godišnje. Kod ostalih nije zabilježena gotovo nikakva dobrobit, unatoč slijeđenju mediteranske prehrane.

Mediteranska i 'mediteranska'

Kada su podrobnije istražili u čemu je stvar, pokazalo se da mediteranska prehrana nije bila ista za sve uključene. Naime, ljudi iz viših socio-ekonomskih klasa koristili su više ribe, integralnih žitarica i zdravih proizvoda od ostalih sudionika. To pak znači da su u organizam unosili hranu bogatiju antioksidansima i polifenolima te da je ona bila raznovrsnija u smislu izbora voća i povrća.

Ipak je najbolja

No neki stručnjaci ističu da na temelju ovih nalaza ne bi trebalo odbaciti mediteransku hranu kao zdravu. Naime, poznato je da je prehrana uglavnom uvijek samo dio cjelovite priče – obrazovaniji i bogatiji ljudi obično su u većem postotku skloni zdravom stilu života. Osim toga, moguće je da ljudi višeg obrazovnog statusa barataju kvalitetnijim informacijama o zdravstvenim učincima pojedinih namirnica.

„Mada autori studije ukazuju na činjenicu da bi mediteranska prehrana mogla imati slabiji učinak u smanjivanju kardiovaskularnih bolesti kod onih koji nisu dobrostojeći, to bi prije moglo biti rezultat drugih razlika između skupina s različitim prihodima, nego potvrda nedjelovanja prehrane“, komentirao je dr. Tim Chico, kardiolog sa Sveučilišta u Sheffieldu.

„Ovo otkriće ne bi trebalo nikoga odvratiti od mediteranske prehrane; ona je još uvijek najbolja opcija za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti. No ne postoji lako prehrambeno rješenje; zdrava prehrana mora biti sastavni dio ukupnog zdravog životnog stila koji uključuje nepušenje, redovnu tjelovježbu i održavanje zdrave tjelesne težine“, dodao je.