VEĆINA ljudi teži sretnijem i zdravijem životu, no rijetki uspijevaju pronaći pravi recept. Postoji li tajna dugovječnosti i sreće? Prema opsežnoj harvardskoj studiji koja je trajala više od 85 godina, čini se da odgovor leži u sedam jednostavnih svakodnevnih navika.

Istraživanje, poznato kao Grantova studija, pratilo je 268 harvardskih diplomanata od 1939. do 1944. godine, a rezultati su otkrili ključne prakse za ispunjen život. "Grantova studija otkrila je da postoji sedam navika koje rezultiraju time da su pojedinci sretni i dobro u starijoj dobi, umjesto da završe tužni i bolesni", navodi se u harvardskom tečaju o sreći.

Prestanak pušenja

Dobro je poznato da pušenje nosi brojne zdravstvene rizike i može značajno skratiti životni vijek. Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ova navika uzrokuje čitav niz bolesti, uključujući rak, srčane bolesti, moždani udar, KOPB, dijabetes tipa 2 te autoimune probleme poput reumatoidnog artritisa. Stoga ne iznenađuje da je izbjegavanje ili prestanak pušenja jedan od ključnih koraka prema boljem zdravlju i kvalitetnijem životu.

Umjerenost u konzumaciji alkohola

Izbjegavanje prekomjerne konzumacije alkohola pozitivno utječe na život štiteći i fizičko i mentalno zdravlje. Odgovorno pijenje ili potpuna apstinencija donosi bolji san, višu razinu energije i jači imunološki sustav. Na emocionalnoj razini, to pomaže u stabilizaciji raspoloženja, smanjenju anksioznosti te poboljšanju fokusa i sposobnosti donošenja odluka.

Održavanje zdrave tjelesne težine

Zdrav životni stil, koji uključuje uravnoteženu prehranu i redovitu tjelovježbu, ključan je za održavanje optimalne tjelesne težine. To ne samo da čuva zdravlje, već i značajno poboljšava opću kvalitetu života i osjećaj sreće. Kako je za Harvard Gazette još 2001. godine izjavio dr. George E. Vaillant, jedan od voditelja studije: "Sretno i dobro starenje, umjesto tužnog i bolesnog, barem je djelomično pod osobnom kontrolom".

Redovita tjelovježba

Svakodnevna tjelesna aktivnost, čak i ako je riječ o samo 30 minuta brze šetnje, može drastično poboljšati raspoloženje. Vježbanje potiče oslobađanje endorfina, poznatog kao hormon sreće. To potvrđuje i studija iz 2021. godine objavljena u časopisu Frontiers in Psychology, koja je otkrila da su sudionici nakon samo četiri tjedna redovitog vježbanja prijavili znatno veću razinu sreće i zadovoljstva životom.

Prilagodljivost i rješavanje sukoba

"To znači da imate dobre prakse rješavanja sukoba", objašnjava se u harvardskom tečaju. Iako su nesuglasice i sukobi neizbježan dio života i međuljudskih odnosa, način na koji se s njima nosimo presudno utječe na naše raspoloženje i sreću. Razvijanje zdravih strategija za suočavanje s problemima vodi boljim odnosima s drugima i, u konačnici, ispunjenijem životu.

Usvajanje razvojnog načina razmišljanja

Stav s kojim pristupamo životu uvelike određuje naše uspjehe. Razvojni način razmišljanja potiče nas da neprestano radimo na sebi i osobnom rastu, što izravno doprinosi boljem i sretnijem životu. Kako se navodi u harvardskom tečaju, ključno je ulagati u sebe: "Uložite u obrazovanje ili prakse cjeloživotnog učenja".

Njegovanje stabilnih odnosa

Jedno od ključnih otkrića 85-godišnje harvardske studije jest ogroman utjecaj koji naši odnosi imaju na zdravlje i sreću. Ulaganje u izgradnju dubokih i podržavajućih veza s partnerom, prijateljima i obitelji pokazalo se presudnim. Upravo su ti ljudi oslonac u teškim vremenima i izvor radosti. Kako je zaključio Vaillant: "Uz naporan rad i/ili terapiju, naši odnosi s našim supružnicima i naši stilovi suočavanja mogu se promijeniti nabolje. Uspješna starost možda ne leži toliko u našim zvijezdama i genima koliko u nama samima".