Možda ste već ušli u srednje godine, a da toga niste ni svjesni. Znanstvenici pojašnjavaju kada točno počinje ta životna faza, koja se često pogrešno povezuje isključivo s krizom, prvim sijedim vlasima i kroničnim bolovima. Analitičari, međutim, imaju drugačiju definiciju.
"Najstariji milenijalci sada su u ranim ili srednjim četrdesetima. Vjerujem da ne žele da ih se naziva sredovječnima jer taj izraz ima negativne konotacije", kaže Margie Lachman, profesorica psihologije na Sveučilištu Brandeis i autorica knjige "Primetime: A New Vision for Midlife".
"To je prava šteta", smatra Lachman i dodaje: "Ja to razdoblje nazivam 'prime time' - najboljim godinama".
Ipak, starenje ima negativan prizvuk, čak i za pedesetogodišnjake koji se ne osjećaju staro. To je posebno izraženo danas jer ljudi odgađaju važne životne odluke poput roditeljstva, kupnje nekretnine ili braka. Zbog toga život u srednjim godinama nekima može izgledati gotovo jednako kao u dvadesetima.
Znanstvenici ističu da srednje godine nisu vezane uz jedan točan broj. To je razdoblje koje počinje ranije nego što mislimo i traje dulje.
Okvirno razdoblje, ne točan broj
Lachman sudjeluje u istraživanju "Midlife in the United States" (MIDUS). Riječ je o tridesetogodišnjem projektu Sveučilišta Wisconsin-Madison koji proučava zdravstvene, psihološke i društvene faktore važne za zdravo starenje.
"U sklopu studije pitali smo ljude različitih generacija kada muškarac ili žena ulaze u srednje godine, kada one počinju i kada završavaju", pojasnila je Lachman. Istaknula je da većina ispitanika početak srednjih godina smješta između 40. i 48. godine. Stariji ispitanici smatraju da počinju bliže 48. godini, a mlađi bliže 40.
"Iz srednjih godina izlazi se negdje između 55. i 65. godine", dodala je Lachman. "Obično kažem da su srž srednjih godina četrdesete i pedesete".
"Ne postoji točna dob u kojoj netko službeno postaje sredovječan", kaže dr. Baljash S. Cheema, medicinski direktor klinike Northwestern Medicine Human Longevity u Chicagu. "Ja o tome uglavnom razmišljam kao o razdoblju od četrdesetih do šezdesetih, ali biološki gledano, ljudi iste kronološke dobi mogu biti potpuno različiti".
Pojasnio je da je genetika donekle važna, ali da su bitna i desetljeća nakupljenih životnih navika, okolišnih utjecaja i kardiovaskularnih faktora rizika.
Uloge i obveze važnije od godina
"Mislim da kronološka dob nije najbolji način za definiranje srednjih godina jer ljudi istih godina imaju vrlo različita iskustva", kaže Lachman. Primjerice, jedna pedesetogodišnja osoba može imati dijete u osnovnoj školi i roditelje o kojima se treba brinuti.
S druge strane, netko iste dobi može imati odraslu djecu koja su se već osamostalila i roditelje koji više nisu živi.
"Postoji toliko varijacija unutar iste dobne skupine. Zato srednje godine radije definiram na temelju uloga koje osoba ima", rekla je Lachman. "Ako ste točno u sredini, između mlađih i starijih koji na vas računaju i ovise o vama, bilo da je riječ o financijskoj potpori, savjetu ili fizičkoj pomoći, onda ste u srednjim godinama".
"Vjerojatno ste čuli za 'sendvič generaciju', a to su definitivno srednje godine", kaže Lachman. Taj se pojam odnosi na ljude koji istovremeno brinu o djetetu mlađem od 18 godina i pomažu roditelju kojem je potrebna skrb. Ta pozicija "između" dobra je definicija srednjih godina i najčešće se događa ljudima u četrdesetima i pedesetima.
Pravilo vrijedi i za one bez djece. "Čak i ako nemate djecu, na poslu se mlađi i stariji kolege često oslanjaju na one u srednjim godinama. Ljudi su u toj fazi na vrhuncu svojih sposobnosti, pa im se drugi obraćaju za pomoć", kaže Lachman. To se može događati i u vjerskoj zajednici ili susjedstvu, gdje su oni često osobe kojima se drugi obraćaju za vodstvo.
"Budući da se toliko ljudi oslanja na njih, mogu imati osjećaj da ih svi vuku na svoju stranu. Zato je važno pronaći ravnotežu između pružanja i primanja podrške, što je, kako smo otkrili, najbolje za zdravlje", rekla je.
Prilika za ulaganje u zdravlje
"Smatram da su srednje godine izvrsno vrijeme da se svjesno posvetimo očuvanju zdravlja", rekao je Cheema. U mladosti zdravlje često uzimamo zdravo za gotovo, no u srednjim godinama počinju postupne promjene. Možda vam zatrebaju naočale za čitanje, primijetite više sijedih vlasi ili vas zaboli vrat nakon spavanja na kauču.
"Starenje je postupan proces. Dobra je vijest da možete učiniti mnogo toga kako biste ga usporili ili odgodili fizičke promjene koje obično dolaze s godinama", rekla je Lachman i dodala: "Puno toga je pod vašom kontrolom".
Faktori kojima treba dati prednost nisu novost. Cheema navodi redovitu tjelesnu aktivnost, prehranu baziranu na cjelovitim namirnicama, dovoljno sna, izbjegavanje duhana, održavanje zdravog krvnog tlaka, kolesterola, šećera u krvi i težine, uz društvenu i mentalnu aktivnost te upravljanje stresom.
Prema riječima Lachman, u srednjim godinama smanjuju se mišićna masa i funkcija pluća, a kod žena dolazi i do gubitka koštane mase. Zdravstveni problemi poput visokog tlaka, kolesterola ili šećera u krvi često prolaze neprimijećeno.
"Najveća je prednost rano prepoznavanje faktora rizika, dok još postoji prilika za promjenu smjera prije nego što se razviju kronične bolesti", rekao je Cheema. "Starenje je neizbježno, ali nagli pad zdravlja i funkcija nije."
"Umjesto da na svoje četrdesete ili pedesete gledate kao na početak propadanja, promatrajte ih kao priliku za ulaganje u svoj 'zdravi životni vijek' - broj godina tijekom kojih ostajete zdravi, aktivni i neovisni", rekao je Cheema. Cilj nije izbjeći starenje, već rano prepoznati rizike i pomoći ljudima da što dulje očuvaju zdravlje i funkcionalnost.
Lachman ističe da je uz brigu o djeci, roditeljima i poslu teško pronaći vrijeme za društvene i mentalne izazove, ali je važno pokušati. To može biti rješavanje zagonetki s obitelji, tečaj keramike ili učenje nove vještine. "To mora biti nešto u čemu uživate. S obzirom na to koliko smo zaposleni, ako ne uživate, nećete imati motivacije", dodala je.
Negativan stav kao samoispunjavajuće proročanstvo
Mnogi strahuju od srednjih godina i starenja te na njih gledaju kao na "početak kraja". Oba znanstvenika, međutim, naglašavaju da je istina potpuno drugačija. "To je zapravo sjajno vrijeme jer ste stekli mnogo iskustva. Imate osjećaj za ono što je važno u životu, znate što želite raditi i to iskustvo možete iskoristiti", rekla je Lachman.
U ovom su razdoblju ljudi često samopouzdaniji i osjećaju da imaju više kontrole nad svojim odlukama.
"Mislim da je najvažnije imati pozitivan stav. Istraživanja pokazuju da ljudi s negativnim stavom o starenju i srednjim godinama nisu toliko zdravi", nastavila je. "Skloniji su kardiovaskularnim bolestima i žive kraće od ljudi s pozitivnim stavom".
Važno je promijeniti način na koji gledamo na starenje jer naš stav ima velik utjecaj. "Ako imate pozitivan stav i shvatite da zaista možete nešto učiniti kako biste optimizirali zdravlje, bit ćete skloniji poduzeti konkretne korake", zaključila je Lachman.
Ako vjerujete da s godinama ne možete kontrolirati svoje zdravlje ili život, nećete ni pokušati uvesti promjene. Time ćete sami stvoriti upravo onakve srednje godine kakvih ste se pribojavali.