POZNATO je da su za zdrav život od ključnog značaja redovita tjelovježba, uravnotežena prehrana, dovoljna hidratacija, kvalitetan san i izbjegavanje stresa. Naravno, uz izbjegavanje loših navika kao što su pušenje i pijenje alkohola.

Više istraživanja pokazalo je da umjerena tjelovježba može modulirati imunološki sustav te da može imati protuupalni učinak. Predloženi su različiti mehanizmi koji objašnjavaju te učinke, uključujući smanjenje masne mase tijela i promjene u funkciji imunoloških stanica poznatih kao makrofagi.

Intenzivno vježbanje ima loše strane

Međutim, jedno novo istraživanje, objavljeno u časopisu Military Medical Research, pokazalo je da je u tjelovježbi također važna umjerenost, odnosno da nije dobro pretjerivati.

Do takvih zaključaka došli su američki znanstvenici koji su proveli studiju na više od 4700 molekula tjelesnih tekućina vatrogasaca. Rezultati su pokazali da su nakon intenzivne tjelovježbe od 45 minuta ispitanici pokazivali pad u funkciji imunosnog sustava te potencijalno veću sklonost upalnim infekcijama dišnih putova.

Praćenje tisuća molekula

Kako su znanstvenici do toga došli?

Autori u radu pišu da su kombinirajući tri različite vrste uzoraka - iz krvne plazme, sline i urina - uzetih od 11 ispitanika prije i nakon intenzivne tjelovježbe analizirali, identificirali i kvantificirali 3835 proteina, 730 lipida i 182 metabolita. Napominju da je cilj njihovog istraživanja bio povećanje sigurnosti ljudi koji su često izloženi velikom fizičkom naporu kao što su sportaši, vatrogasci i vojnici.

"Toplinski stres može biti opasan po život", rekla je Kristin Burnum-Johnson, autorica studije. "Željeli smo dubinski istražiti što se događa u tijelu i vidjeti možemo li detektirati opasnost od iscrpljenosti u njezinim najranijim fazama", dodala je.

Očekivane promjene

Tim je kod sudionika otkrio stotine molekularnih promjena koje su bile očekivane kada je tijelo izloženo intenzivnom naporu.

Naime, razlike u molekularnom sadržaju uzoraka uzetih prije i nakon tjelovježbe otkrile su napore tijela da popravi oštećenja u tkivu, da održi ravnotežu tekućina, da održi korak s povećanom potrebom za energijom i kisikom te da popravi i regenerira svoje proteine i druge važne tvari.

"Analiza krvne plazme otkrila je znakove oštećenja tkiva i akutnu reakciju popravka popraćenu pojačanim metabolizmom ugljika kako bi se zadovoljile energetske potrebe. Analiza urina pokazala je snažnu, popratnu regulaciju 6 od 8 identificiranih proteina iz sustava renin-angiotenzin koji podržavaju povećano izlučivanje katabolita, reapsorpciju hranjivih tvari i održavanje ravnoteže tekućine", pišu autori.

Među ostalim registriran je i porast razina opiorfina, koji proširuje periferne krvne žile. "[Opiorfin] može povećati dotok krvi u mišiće tijekom režima vježbanja kako bi se poboljšala isporuka kisika i hranjivih tvari", tumače znanstvenici u radu.

Neočekivane promjene

No tim je, uz očekivane, pronašao i neke neočekivane rezultate u uzorcima sline.

Naime, pokazalo se su nakon vježbanja ispitanici imali manje proupalnih citokina i ceramida, a više antimikrobnih peptida, što su promjene koje ukazuju na veću osjetljivost na infekcije.

Autori smatraju da bi takve reakcije mogle biti posljedica potrebe tijela tijekom intenzivne vježbe da smanji upalne procese u dišnim putovima kako bi se olakšalo disanje. Povećanje razina antimikrobnih peptida pronađenih u uzorcima sline moglo bi pak biti način na koji tijelo kompenzira oslabljenu imunološku funkciju.

Antimikrobni peptidi dio su imunološkog odgovora, ali "obično nisu vrlo učinkoviti za virusne infekcije", rekao je glavni autor rada dr. Ernesto Nakayasu, viši znanstveni savjetnik u Pacific Northwest National Laboratory, laboratoriju američkog ministarstva energetike u Richlandu, u SAD-u.

Zato mislimo da bi ljudi koji intenzivno vježbaju "mogli biti izloženiji respiratornim infekcijama", dodao je.

Prilagodba koja ima loše strane

Pad razina proupalnih molekula u studiji bio je u obrnutoj korelaciji s razinama opiorfina koji proširuje krvne žile perifernog tkiva te poboljšava dopremu kisika do mišića tijekom vježbanja. Ovo bi mogao biti adaptivni mehanizam za poboljšanje izmjene plinova u reakciji na povećanu potražnju za kisikom.

No kao što je to slučaj kod mnogih adaptivnih mehanizama, ovaj može imati neželjene posljedice. Manje proupalnih molekula u patroli može čovjeka učiniti ranjivijim na infekcije.

Konačno, tijekom intenzivnog vježbanja ljudi dišu na usta, tako da zrak zaobilazi nosne barijere i omogućuje većem broju mikroba - uključujući viruse - da prodru i talože se u udaljenijim dišnim putovima pluća.

Potvrda ranijim nalazima kliničara

Ovi nalazi u skladu su s rezultatima ranijih istraživanja provedenih na vrhunskim sportašima i drugima koji energično vježbaju. Ona su pokazala da postoji gotovo dvostruko veća vjerojatnost da će osoba oboljeti od virusne respiratorne infekcije u danima nakon posebno energičnog treninga.

"Ljudi koji su u dobroj formi mogli bi biti skloniji virusnim respiratornim infekcijama neposredno nakon intenzivnog vježbanja. Manja upalna aktivnost u borbi protiv infekcije mogla bi biti jedan od uzroka", rekao je Nakayasu dodavši da rad pruža molekularnu osnovu za ono što su kliničari primijetili već ranije kod pacijenata koji naporno vježbaju.