MRTVOZORNIK je utvrdio da je 16-godišnji Jeremy Webb preminuo od alergije na meso izazvane ubodom krpelja. Njegova smrt iz 2022. godine prvi je takav zabilježeni slučaj u Australiji i tek drugi poznati u svijetu, nakon što je sličan smrtni ishod zabilježen u SAD-u 2024. godine, piše The Guardian.

Jedne lipanjske noći 2022. godine, 16-godišnji Jeremy Webb kampirao je s prijateljima na Središnjoj obali Novog Južnog Walesa. Nakon što je pojeo goveđe kobasice, počeo je povraćati. Ubrzo je ostao bez daha pa je otrčao iz kampa i pokucao na prozor obližnje kamp-kućice, moleći putnike da pozovu hitnu pomoć. Nedugo zatim se srušio. Prijatelji su ga pokušavali oživljavati do dolaska hitne pomoći u 23:26. Preminuo je u bolnici nešto više od sat vremena kasnije.

Istraga otkrila pravi uzrok

Jeremyjeva smrt isprva je pripisana astmi. No, mrtvozornička istraga, pokrenuta na inzistiranje njegovih roditelja koji su željeli podići svijest javnosti, otkrila je da je alergijska reakcija na meso, potaknuta ubodom krpelja, izazvala smrtonosni napadaj astme.

U nalazima objavljenima u četvrtak, zamjenica državnog mrtvozornika Carmel Forbes navela je: "Jeremy je umro od posljedica anafilaksije zbog alergije na meso sisavaca nakon uboda krpelja, što je uzrokovalo akutno pogoršanje astme".

Profesorica Sheryl van Nunen, klinička imunologinja i alergologinja, prva je otkrila vezu između uboda krpelja i razvoja alergije na meso sisavaca, što su kasnije potvrdili istraživači na svih šest kontinenata gdje obitavaju krpelji. Prema njezinim riječima, poznat je samo još jedan smrtonosni slučaj u svijetu: 47-godišnji pilot iz New Jerseyja koji je preminuo 2024. godine. "Jeremy je bio prvi u svijetu", izjavila je Van Nunen.

Alergen odgovoran za reakciju je alfa-gal, molekula šećera prisutna u slini i crijevima krpelja, kao i u mesu mnogih sisavaca poput govedine, janjetine, svinjetine i divljači. Nakon dva ili više uboda krpelja, otprilike svaka druga osoba razvit će antitijela na alfa-gal. Kada ta osoba konzumira meso, oslobađa se alfa-gal i pokreće alergijsku reakciju. "Ovo je alergija 21. stoljeća", rekla je Van Nunen, dodajući da je u porastu zbog ekoloških promjena.

Odgođeni simptomi i ozbiljnost reakcije

Simptomi se obično javljaju tri do šest sati nakon konzumacije mesa, koliko je potrebno da se hrana probavi i oslobodi alfa-gal. Mogu varirati od probavnih smetnji, osipa i oticanja pa sve do anafilaksije. Najčešći su simptomi slični sindromu iritabilnog crijeva. Alergiju mogu izazvati i drugi proizvodi životinjskog podrijetla, poput mlijeka i želatine.

Prema izvješću mrtvozornika, ozbiljnost reakcije može ovisiti i o vrsti mesnog proizvoda. "Alfa-gal je prisutan u višim koncentracijama u iznutricama, pa obrok koji ih sadrži, poput kobasica u životinjskom crijevu, može izazvati težu reakciju."

Propuštena prilika za dijagnozu

Jeremy je imao više uboda krpelja nakon što se njegova obitelj preselila na imanje okruženo gustom šikarom. Kada je s desetak godina počeo pokazivati reakcije na crveno meso, obitelj je posumnjala na alergiju na meso sisavaca uzrokovanu ubodima krpelja. Međutim, kako stoji u izvješću, "Jeremy, njegova obitelj i njegov liječnik opće prakse nisu bili svjesni da njegova alergija nosi rizik od po život opasne anafilaksije".

U izvješću se navode i prijašnje epizode bolesti, uključujući i slučaj kada je zbog teških respiratornih problema hitno prevezen u bolnicu. Tada mu je dijagnosticiran napadaj astme, od koje je Jeremy patio cijeli život. No, u otpusnom pismu anafilaksija se nije spominjala kao moguća dijagnoza, što Van Nunen naziva "propuštenom prilikom", s obzirom na nagli i teški početak simptoma te dobru reakciju na adrenalin, što je karakteristično za anafilaksiju, a ne samo za astmu.

Van Nunen je naglasila da je astma faktor rizika za smrt od anafilaksije izazvane hranom te da 85% takvih smrtnih slučajeva nastaje upravo kada anafilaksija potakne napadaj astme.