Vladimir Gortan
VLADIMIR Gortan bio je istaknuti istarski antifašist i hrvatski nacionalist iz međuratnog razdoblja, čije je djelovanje bilo usmjereno prema priključenju Istre Hrvatskoj. Talijanski fašisti ubili su ga 1929. godine, a s vremenom je postao simbol hrvatskog otpora fašizmu.
Gortan u borbi protiv talijanizacije
Gortan se rodio u Bermu kraj Pazina 1904. godine, gdje je završio školu i radio kao poljodjelac. Sebe je smatrao Hrvatom i bio je izuzetno nesretan razvojem događaja nakon Prvog svjetskog rata te zbog talijanskih pretenzija na istočnu obalu Jadrana.
Od 1928. godine bio je član organizacije TIGR (Trst-Istra-Gorica-Rijeka). Radilo se o političkoj udruzi koja se uglavnom bavila prosvjedovanjem protiv talijanizacije Istre i okolice. TIGR-ovi su već bili poznati talijanskim vlastima po nacionalističkim akcijama i mnogi članovi već su kršili zakon.
Tijekom parlamentarnog plebiscita 1929. godine Gortan i TIGR-ovi oružanom su akcijom odlučili spriječiti birače da dođu na birališta tako da su blokirali dvije ceste u Istri i održali prosvjed. On je bio jedan od vođa prosvjeda, a pred masom ljudi ispalio je osam metaka u zrak, na što su se svi razbježali i otišli kući.
Na drugom punktu njegovi kolege učinili su isto, no netko od njih bio je vrlo pametan pa nije pištolj uperio u nebo, što je rezultiralo dvojicom ranjenih seljaka, od kojih je jedan umro par dana kasnije.
Suđenje i smrt
Petorica prosvjednika uskoro su uhićena, među njima je bio i Gortan. Odvedeni su u Rim, gdje su ih fašisti mučili u zatvoru prije nego što su ih izveli na sud. Sud je uskoro prebačen u Pulu, gdje je tužitelj tražio smrt za svu petoricu.
Događaj je popratio i beogradski apostolski nuncij koji je sugerirao sudu da je, ako već mora biti smrtne kazne, dovoljna jedna. Izbor je pao na Vladimira Gortana.
Gortan je odveden u malu uvalu u južnom dijelu grada Pule, gdje je ubijen 17. listopada 1929. Navodno je u njega pucalo preko 20 fašista, a u tijelu mu je završilo više od 25 metaka. Ostatak uhićenih prosvjednika dobio je zatvorske kazne od 30 godina. Kazna im je smanjena nakon što su Jugoslavija i Italija potpisale pakt o miru i sigurnosti 1937. godine.
Gortanovi ostaci otkriveni su na groblju Monte Giro u Puli 1952. godine. Njegova grobnica danas se nalazi u rodnom mu Bermu, a o njemu se nešto više uči u Istri, gdje je, naravno, najpopularniji.
Ostatak Hrvatske poznaje njegovo ime uglavnom zbog toponomastike. Mnoge ulice i trgovi nazvani su njemu u čast. Najveći broj nalazi se po istarskim gradovima i selima, no njegova ulica postoji i u Slavonskom Brodu, Varaždinu, Splitu, Vinkovcima, Zagrebu, Ljubljani te u Novom Sadu.