NOVIM mjerama za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece uvodi se novo kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe, a među novostima su i istražni zatvor za kršenje mjere opreza, obavještavanje žrtve o izlasku nasilnika na slobodu te povećanje kazne za silovanje.

Riječ je o izmjeni više zakona kojima se osnažuju prava žrtava - Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o sudovima i Obiteljskog zakona.  

Premijer Andrej Plenković je na sastanku s predstavnicima institucija, udruga i inicijativa koje se bave tim pitanjima rekao kako se uvode "najopsežnije, a možda i najznačajnije promjene do sada".

"Predložene mjere su potvrda onoga što stalno ponavljamo - politička volja za borbu protiv nasilja nad ženama postoji. Ona je nedvojbena, stalna, etična, ona je naš sustav vrijednosti", rekao je.

Zakoni su rezultat rada radne skupine koja je osnovana u rujnu 2022.

Izmjene će do kraja idućeg tjedna biti puštene u javno savjetovanje, a cilj je da se usvoje do kraja ove godine te na snagu stupe u siječnju 2024.

"Kada nasilje dođe do pravosuđa, već je prekasno. Cilj je nedvosmislena poruka da nasilnike treba isključiti iz društva, a žrtvama dati punu podršku", rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica prilikom predstavljanja izmjena zakona. 

Proširuju se razlozi za uhićenje

Novine Zakona o kaznenom postupku omogućavaju veća prava žrtve pa će tako, između ostalog, biti obvezna anonimizacija svih podataka na temelju kojih se može otkriti identitet žrtve.

Propisuje se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o određivanju, produljenju ili ukidanju mjera opreza. U odnosu na istražni zatvor, sud će morati razmotriti žalbu ako je žrtva podnese.

U slučaju kršenja mjera opreza sud je dužan u roku od 24 sata donijeti rješenje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom.

Proširuju se razlozi za uhićenje te će policija moći uhititį okrivljenika kada postoji osnovana sumnja da je prekršio mjeru opreza ili kada žrtva prijavi da krši mjeru opreza.

Prilikom procjene, tijela kaznenog postupka trebaju posebno uzeti u obzir rizične faktore za eventualno ponavljanje nasilja.

Žrtva će se uključiti u postupak te će sud prilikom donošenja odluke o mjeri opreza morati uzeti u obzir očitovanje žrtve o opasnosti za njenu sigurnost, a na odluku žrtva ima pravo žalbe. 

Žrtve kojima su utvrđene posebne mjere zaštite, posebno žrtve kaznenih djela protiv spolnih sloboda i nasilja u obitelji bit će ispitivane putem audio-video uređaja.

Žrtva će biti obaviještena o izlasku nasilnika na slobodu, a sud će to učiniti odmah nakon donošenja takve odluke putem policije.

Kod izricanja mjere opreza zabrane približavanja sud će morati izreći minimalno 50 metara udaljenosti. U postojećem Zakonu nije propisana minimalna udaljenost.

Propisuje se i obavezno ispitivanje bliskih osoba na dokaznom ročištu.

Novost - teško ubojstvo žene 

Uvodi se novo kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe za što je propisana kazna od najmanje 10 godina zatvora do dugotrajnog zatvora. 

Povećavaju se kazne za kazneno djelo silovanja. Tako se kazna za temeljni oblik povećava na tri do osam godina, umjesto jedne do pet. Za kvalificirani oblik povećava se na pet do 12 godina, umjesto tri do 10. A za teško kazneno djelo protiv spolne slobode povećava se kazna zatvora na pet do 12 godina, umjesto od tri do 10.

Uvodi se i mogućnost određivanja zaštitnog nadzora, a posljedice za žrtve utjecat će na odluku o visini kazne. 

Ukida se zastara za tešķa kaznena djela pedofilije, a propisuje se i nezastarijevanje kaznenog progona i nezastarijevanje izvršavanja kazne za kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe. 

Preciznije se definiraju zakonske odredbe pa će se nametljivim ponašanjem i spolnim uznemiravanjem od sada smatrati kaznena djela koja nisu nužno bila dugotrajna.

Strože kazne 

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji povećava novčane kazne za sve oblike nasilja nad ženama, a za kršenje zaštitnih mjera propisuje kaznu zatvora kao jednu i isključivu kaznu. Sud će moći izreći minimalno deset dana zatvora. 

Kao i kod prethodnih zakona, propisuje se minimalna udaljenost zaštitne mjere zabrane približavanja na 50 metara, kao i veća podrška žrtvama u prekršajnom postupku, a također se širi sastav Povjerenstva za praćenje nasilja.

U izmjenama Zakona o sudovima uvodi se specijalizacija sudaca za predmete nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te će se na takvim predmetima moći odrediti suci koji se redovito stručno usavršavaju iz tog područja i koji pokazuju sklonost za rad na takvim predmetima.

Usklađenost s odredbama Istanbulske konvencije

Obiteljski zakon je u procesu usklađivanja s odlukom Ustavnog suda, drugim zakonima, ali i Istanbulskom konvencijom zbog čega se mijenja nekoliko članaka, rekao je ministar rada Marin Piletić.

Dodatno se određuje dužnost i odgovornost roditelja za ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom dodatno samo ako se time ne ugrožavaju prava i sigurnost djeteta.

U članku koji opisuje ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem pod nadzorom, uz dosadašnjih 6+6 mjeseci omogućeno je dodatno produljenje mjere do šest mjeseci.

Prijava povrede djetetovih osobnih prava dodatno podrazumijeva i izlaganje djeteta svjedočenju nasilja od strane nasilnog člana obitelji.

Također se omogućavaju odvojeni razgovori u postupku obveznog savjetovanja u slučaju saznanja o postojanju nasilja u obitelji.

U socijalnoj skrbi odbacuje se koncept otuđenja od roditelja, dok se kroz Alimentacijski fond, kroz Zakon o privremenom uzdržavanju, olakšava ostvarivanje prava na alimentaciju.