TVRDNJE aktivista Domagoja Margetića da već više od 40 dana, odnosno oko šest tjedana, štrajka glađu, otvorile su više pitanja, među ostalim koliko dugo osoba može preživjeti bez hrane te koje su moguće posljedice gladovanja za zdravlje prosvjednika.

Pritom treba imati na umu kako Margetić tvrdi da se podvrgnuo jednom od ekstremnijih oblika gladovanja, u kojem uzima samo vodu i sol.

Odbija medicinsku pomoć i najavljuje da će štrajkati do smrti ili do ispunjenja zahtjeva. U deset točaka traži da mu se vrati obitelj koja ga je, tvrdi, napustila zbog laži paraobavještajnih službi, da razgovara s premijerom Andrejem Plenkovićem, da mu se omogući uvid u sve dosjee koje o njemu posjeduje država, da se riješe svi slučajevi napada na njega, da ga se skloni izvan države, da ga se vrati na posao itd.

Što se zbiva tijekom štrajka glađu?

Na ovu temu u razvijenim zemljama koje imaju bogatih iskustava sa štrajkovima glađu, osobito u zatvorskim sustavima, kao što su primjerice SAD i Velika Britanija, objavljeno je više znanstvenih studija i smjernica o upravljanju u takvim situacijama.

Jedna od takvih objavljena je 2007. u uglednom medicinskom časopisu The Lancet.

Prema njoj osoba koja je na početku štrajka bila dobrog zdravlja uglavnom će bez većih opasnosti po život moći izdržati između šest i osam tjedana. No ljudi slabog zdravlja mogu umrijeti već kroz tri tjedna.

Osobe koje uz gladovanje odluče odbijati tekućinu, uključujući i vodu, mogu umrijeti već kroz sedam do 14 dana, osobito tijekom toplijih razdoblja godine.

Osjećaj gladi brzo prolazi

Neugodan osjećaj gladi uglavnom prolazi brzo, nakon dva do tri dana. No gladovanje postaje opasno po zdravlje već nakon tri do pet dana. U nedostatku glukoze tijelo tada počinje razgrađivati masnoće kako bi stvaralo energiju. Jetra tada počinje stvarati ketone od kojih se neki izbacuju preko mokraće, a aceton disanjem kroz pluća (što dahu daje specifičan miris po kruškama). Kada koncentracije ketona u krvi postanu previsoke, može nastupiti ketoacidoza, stanje koje može biti opasno po život, osobito dijabetičara.

Fizijatri se uglavnom slažu da čovjek bez hrane može preživjeti oko 60 dana. No ta brojka ovisi o brojnim čimbenicima, među ostalim i o količinama masnog tkiva štrajkaša. Zdrave osobe u prosjeku imaju oko 12 kg masnoća u tijelu. Druga brojka oko koje postoji konsenzus je da je po život opasan gubitak težine veći od oko 40% tjelesne mase.

Opasnost trajnih posljedica

No gladovanje postaje opasno već nakon što osoba izgubi oko 18% tjelesne mase. Tijelo tada nastoji kompenzirati manjak energije tako što usporava metabolizam. Kada organizam potroši sve masne zalihe, kreće u razgradnju mišića pa i vitalnih organa. Jednostavno govoreći, štrajkaš počinje sam sebe jesti.

Nakon dva tjedna gladovanja prosvjednici često imaju poteškoća sa stajanjem, mogu imati jake vrtoglavice, osjećati slabost, broj otkucaja srca im pada kao i krvni tlak. Pad razina vitamina B1 postaje opasan kroz dva do tri tjedna jer može uzrokovati neurološke probleme, među ostalim i gubitak kognitivnih i motoričkih sposobnosti te gubitak vida.

Nakon više od mjesec dana gladovanje postaje ozbiljan rizik za zdravlje s mogućim trajnim posljedicama, a nakon 45 dana postaje ozbiljan rizik za život jer može doći do kardiovaskularnog kolapsa i ozbiljnih infekcija.

Tehnike produžavanja štrajka glađu

Konzumiranje soli uobičajena je strategija kojom se štrajk glađu može produžiti. Primjerice, irski republikanac Bobby Sands s takvim je gladovanjem izdržao 66 dana.

Postoje i druge tehnike. Neki štrajkaši uzimaju nerafinirani šećer i vitamine, čime usporavaju gubitak težine. Poznat je slučaj turskih marksista, od kojih su neki u zatvorima uspjeli preživjeti i više od 300 dana gladovanja.

Sve u svemu, nemoguće je točno predvidjeti koliko dugo netko može preživjeti bez hrane, no jasno je da ono već relativno brzo može imati štetne posljedice za organizam, osobito za živčani sustav. Iskustva su pokazala da su česte posljedice gladovanja razdražljivost i agresivnost.