JEDNO od najdugotrajnijih žarišta nasilja u svijetu trenutačno je Nigerija, gdje posljednjih godina dolazi do masovnih napada na kršćanske zajednice.

Bill Maher, američki komičar i politički komentator, nedavno je skrenuo pozornost na progon kršćana u Nigeriji, nazvavši nasilje "većim pokušajem genocida od onoga što se događa u Gazi".

"Ubili su više od 100.000 ljudi od 2009. Spalili su 18.000 crkava. Ovo je puno veći pokušaj genocida od onoga što se događa u Gazi. Doslovno pokušavaju uništiti kršćansko stanovništvo cijele zemlje", rekao je tijekom HBO-ove emisije "Real Time with Bill Maher".

Uskoro je i Washington Post objavio tekst Roberta Royala, autora bliskog katoličkim krugovima, koji je zaključio kako svijet konačno primjećuje progon kršćana u Nigeriji.

Što je istina?

Maher je citirao podatke koji kruže među kršćanskim organizacijama. Brojke o 100.000 ubijenih i 18.000 spaljenih crkava nisu neovisno potvrđene od strane UN-a ili međunarodnih promatrača.

UN je izvijestio kako je od 2000. ubijeno barem 62.000 nigerijskih kršćana. Prema istraživanju organizacije Intersociety, od početka Boko Haramove broj mrtvih kršćana dosegao je oko 125.000., ali ove brojke smatraju se prenapuhanima.

Organizacije poput Genocide Watch tvrde da se nad kršćanima u Nigeriji događa "genocid" i "masakr". Ujedinjeni narodi izbjegavali su kvalifikaciju o genocidu (prema UN-u, genocid podrazumijeva namjerni pokušaj uništenja cijele etničke, vjerske ili nacionalne skupine).

Što se događa u Nigeriji?

Nigerija, najmnogoljudnija afrička zemlja koja ima 232.2 milijuna stanovnika, službeno je sekularna država bez državne religije. Sjeverni dio Nigerije pretežno naseljavaju muslimanske zajednice. Južni dio zemlje većinom čine kršćanske zajednice. Prema podacima iz CIA-inog World Factbooka (2018.), procjenjuje se da ima 53,5% muslimana i 45,9% kršćana.

Epicentar sukoba je u središnjem pojasu (Middle belt) s obzirom na to da je dom stotinama manjinskih etničkih skupina. Tu živi više od 40 milijuna ljudi.

Uvođenje šerijata na prijelazu stoljeća

Nigerija je 1914. godine nastala spajanjem sjevernog muslimanskog i južnog kršćanskog područja pod britanskom kolonijalnom vlašću. Oko 1950-ih godina bilježe se prvi veliki sukobi između kršćana i muslimana. Zemlja je stekla neovisnost od Velike Britanije 1960., a već 1966. došlo je do prvog vojnog udara. Tada su Nigerijom godinama vladale vojne hunte.

Nakon što se zemlja 1999. godine vratila demokratskoj vlasti, muslimanske savezne države na sjeveru iskoristile su povratak demokracije kao priliku za uvođenje šerijatskog zakona kao glavnog zakonskog okvira.

Brutalno nasilje počelo s Boko Haramom

Posebno dramatičan utjecaj na nigerijsku zbilju ima Boko Haram, islamistička grupa koja od 2009. djeluje kao naoružani džihadistički pokret, provodeći brutalne napade na civilno stanovništvo. Članovi skupine zahtijevaju da se muslimansko šerijatsko pravo i islamske škole uvedu diljem Nigerije.

U okviru Boko Harama od 2016. godine pojavila se frakcija poznata kao Islamska država - Zapadnoafrička pokrajina (ISWAP). Organizacija je isprva bila fokusiranija na vojne i državničke ciljeve, ali u zadnje vrijeme bilježe se napadi i na kršćanske zajednice.

Značajan dio nasilja u Nigeriji proizlazi iz sukoba između Fulanskih pastira i kršćanskih farmera u središnjem dijelu zemlje. Fulanski pastiri su nomadski muslimanski stočari koji sezonski putuju sa stokom, što često dolazi u sukob s poljoprivrednim zajednicama. Iako su žrtve često kršćani, sukobi su rijetko isključivo vjerski već se tiču i agrarnih razloga.

Brutalan recentni napad

U lipnju ove godine dogodio se jedan od najgorih napada u središnjoj Nigeriji u posljednje vrijeme. Naoružani napadači upali su u selo Yelewata, u saveznoj državi Benue, gdje su, prema podacima Amnesty Internationala, ubili najmanje stotinu ljudi. Zbog napada u ovoj saveznoj državi raseljeno je najmanje 500.000 ljudi.

Genocide Watch piše da je u napadu stradalo 200 kršćana i da su napad počinili fulanski džihadisti. Radi se samo o jednom od brojnih napada posljednjih godina u kojima su kršćanske zajednice u središnjoj Nigeriji među glavnim žrtvama.

Nigerija se protivi stavu o genocidu

No, nigerijska vlast se suprotstavlja narativima da se kršćani sustavno ubijaju u "pokušaju genocida", kako je to rekao Maher. Katarska Al Jazeera je objavila tekst pod naslovom "Ne, Bille Maher, u Nigeriji nema 'genocida nad kršćanima'". Autor je Gimba Kakanda, viši posebni pomoćnik predsjednika Nigerije za istraživanje i analitiku u Uredu potpredsjednika.

Već njegova funkcija govori da se radi o pristranom stavu, ali u isto vrijeme je zanimljiv jer otkriva više o službenom stavu zemlje.

Kakanda ističe da su tvrdnje o vjerskom ratu između muslimana i kršćana pojednostavljene i da su sukobi potaknuti sporovima oko zemlje i kriminalom, dok je religija često sporedna. Navodi i sukobe muslimana s drugim muslimanima.

Trumpova administracija sve zabrinutija

Razlog zašto je nigerijskoj vlasti u cilju umanjiti vjerski element oko ovog nasilja jest i u tome što je sve veća javna zabrinutost administracije Donalda Trumpa zbog situacije. U ožujku je američki Kongres održao saslušanje na kojem je pozvao da se Nigerija proglasi "zemljom od posebne zabrinutosti zbog sustavnih kršenja vjerskih sloboda i progona kršćana".

Ova oznaka podrazumijeva i moguće sankcije prema pojedincima i agencijama odgovornima za ugrožavanje vjerskih prava.

Zastupnik Christopher Smith, predsjednik Pododbora za Afriku, kako prenosi Newsweek, rekao je da se ovi napadi temelje na religiji, dok je njegova kolegica Sara Jacobs pozvala na oprez i rekla da pojednostavljeni narativi o nasilju održavaju štetne stereotipe. Najdalje je u kritici nigerijske vlasti otišao senator u Texasu Ted Cruz, koji je optužio nigerijsku vladu da je omogućila masakr nad kršćanima.

Nasilje se nastavlja

Iako nigerijska vlast tvrdi da je intenzivirala operacije protiv militanata i razoružala stotine naoružanih skupina, nasilje se nastavlja. Nigerijske nevladine organizacije poručuju da se džihadistima odobrava amnestija dok se kršćani postupno istrebljuju, suočavajući se sa smrću i raseljavanjem.

Očito je da svjetski interes javnosti za ovaj problem postaje sve veći i da će pritisak na Nigeriju od strane SAD-a i međunarodne zajednice rasti.

"Uporni neuspjeh vlasti da osumnjičene počinitelje pozovu na odgovornost potiče ciklus nekažnjivosti zbog kojeg se svi osjećaju nesigurno. Vlasti sada moraju prekinuti rastuću kulturu nekažnjivosti za ove napade", kazao je direktor Amnesty Internationala Nigerije Isa Sanusi nakon lipanjskih napada u državi Benue.