SUESKI kanal, jedan od najvećih inženjerskih pothvata 19. stoljeća, svečano je otvoren 17. studenog 1869. u Port Saidu. Kanal dug oko 164 kilometra prvi je put izravno spojio Sredozemno i Crveno more, dramatično skraćujući put između Europe i Azije te uklanjajući potrebu za opasnim obilaskom Rta dobre nade. Projekt je bio francuska inicijativa predvođena Ferdinandom de Lessepsom, ali pod nominalnim egipatskim suverenitetom.

Povijesni razvoj projekta

Ideja o prokopu postoji još iz doba faraona, no tek je u 19. stoljeću dobila stvarni zamah. De Lesseps je 1854. dobio koncesiju od Saida Paše, a radovi su započeli 1859. u Port Saidu. U početku se koristio prisilni rad desetaka tisuća egipatskih seljaka, što je kasnije zamijenjeno strojnom mehanizacijom.

Unatoč pješčanim olujama, bolestima i financijskim problemima, kanal je dovršen u deset godina. Projekt je bio izveden bez brava zahvaljujući ravnom terenu, a prvotna dubina iznosila je oko osam metara.

Raskošno otvaranje

Ismail Paša, koji je naslijedio Saida, vidio je u otvaranju priliku da Egipat predstavi kao modernu državu. Uložio je goleme iznose u pripreme - gradnju palača, fontana i infrastrukture u Port Saidu i Ismailiji. Na proslavu je pozvano nekoliko tisuća gostiju, među njima carica Eugénija, austrougarski car Franjo Josip i brojni europski prinčevi. Opera Aida, iako naručena za otvaranje, nije bila dovršena pa je zamijenjena Rigolettom.

Svečanost je počela u zoru multikonfesionalnim molitvama, a potom je flota na čelu s francuskom carskom jahtom L'Aigle krenula kroz kanal. U Ismailiji je održan raskošni banket, a proslave su se nastavile u Kairu. Britanija, koja je ranije bila skeptična prema projektu, poslala je samo niže diplomate, ali je nekoliko godina kasnije otkupila udio u kanalu kada je Egipat zapao u dugove.

Globalni utjecaj

Otvaranje Sueskog kanala odmah je promijenilo svjetsku trgovinu, prepolovljavajući put do Indije i ubrzavajući kolonijalne i trgovačke procese. Iako je Egipat kratko profitirao, financijski problemi doveli su do britanske okupacije 1882. godine.

Kanal je ostao strateški ključan sve do nacionalizacije 1956., koja je izazvala Suesku krizu. Danas kroz njega prolazi značajan dio globalne trgovine, dok ostaje simbol ambicije i inženjerske upornosti koja je povezala kontinente.