PREHRANA u dobi od samo dvije godine može utjecati na kognitivni razvoj i sposobnost učenja kasnije u djetinjstvu, pokazuje novo istraživanje. Djeca koja su u toj dobi jela više ultraprerađene hrane imala su niže rezultate na testovima inteligencije sa šest i sedam godina.

Zaključak se temelji na analizi podataka iz "Pelotas kohorte rođenih" - dugoročne studije koja prati tisuće djece rođene na jugu Brazila od rođenja do odrasle dobi. U ovoj analizi znanstvenici sa Sveučilišta Illinois i Federalnog sveučilišta Pelotas prikupili su detaljne podatke o prehrani djece s dvije godine, a zatim procijenili njihove kognitivne sposobnosti na početku školovanja.

Dva glavna prehrambena obrasca

Umjesto da gledaju pojedine namirnice, istraživači su analizirali cjelokupne prehrambene obrasce i izdvojili dva najčešća. Prvi, koji su opisali kao "zdrav", uključivao je grah, voće, povrće, kašice i voćne sokove. Drugi, "nezdrav", obilježavale su grickalice, instant rezanci, slatki keksi, bomboni, gazirana pića, kobasice i drugo prerađeno meso - ukratko, uglavnom ultraprerađena hrana.

Rezultat je bio jasan - djeca čija je prehrana s dvije godine više naginjala nezdravom obrascu imala su niži kvocijent inteligencije (IQ) sa šest do sedam godina.

Veza jača od ostalih faktora

Važno je da se povezanost zadržala i nakon što su znanstvenici uzeli u obzir niz drugih faktora koji mogu utjecati na razvoj - obrazovanje majke, socioekonomski status obitelji, trajanje dojenja i razinu poticaja u kućnom okruženju.

Neki utjecaji, poput IQ-a roditelja, nisu se mjerili, no profesorica Thayna Flores, jedna od autorica, navodi da su koristili posredne pokazatelje kućnog okruženja - primjerice poticanje učenja i pohađanje vrtića.

Zanimljivo, "zdrav" prehrambeni obrazac nije bio povezan s višim IQ-om. Flores objašnjava da je razlog vjerojatno u tome što je zdrava hrana već bila vrlo zastupljena kod većine djece, pa se razlika teže mogla jasno vidjeti u statistici. "Oko 92 posto djece redovito je jelo četiri ili više namirnica koje obilježavaju zdrav obrazac", pojasnila je.

Najviše su pogođena osjetljivija djeca

Najizraženiji negativni učinci uočeni su kod djece koja su već bila ranjivija - primjerice kod onih koja su u ranoj dobi zaostajala u težini, visini ili opsegu glave. To sugerira da lošija prehrana može dodatno pogoršati postojeće razvojne izazove.

Iako studija nije izravno istraživala biološke mehanizme, Flores navodi da ranija istraživanja nude moguća objašnjenja. Prehrana bogata ultraprerađenom hranom mogla bi nepovoljno utjecati na razvoj mozga kroz upalne procese, oksidativni stres i promjene na osi crijevo-mozak.

Autori ističu da, iako je istraživanje provedeno u Brazilu, rezultati imaju globalnu važnost jer je ultraprerađena hrana sveprisutna. Poruka je, kaže Flores, jasna: "Moramo uzeti u obzir porast ultraprerađene hrane. Snažnije akcije sada mogu pomoći da se njezina konzumacija smanji, posebno u ranom djetinjstvu."