NEIZOSTAVAN dio uskrsnog stola svake godine su obojene pisanice, koje su i dio košare s hranom koja se nosi na blagoslov na Veliku subotu ili na sam Uskrs. Jaja se ukrase nekoliko dana prije Uskrsa i to je odavno dio tradicije u Hrvatskoj, no jeste li se ikada zapitali kakve veze jaja imaju s Uskrsom?

Zašto svake godine bojimo i jedemo jaja te kakve veze ona imaju s najvećim kršćanskim blagdanom? Iako bi mnogi mogli pomisliti da su pisanice komercijalizirani oblik slavlja Uskrsa, istina je nešto drugačija, a iza uskrsnih jaja postoji duboko religijsko značenje. Evo zašto za Uskrs bojimo i jedemo jaja.

Jaja kao simbol plodnosti i ponovnog rođenja

Jaja su u poganskim kulturama bila simbol plodnosti i ponovnog rođenja - europski pogani smatrali su ih simbolom regeneracije koja dolazi s proljećem. Stari Egipćani, Perzijci, Grci i Rimljani međusobno su si darivali jaja kao simbol novog života koji stiže nakon zime, a rani kršćani posudili su ovu tradiciju i primijenili je ne na regeneraciju zemlje, već na Isusa Krista.

U prvim pravoslavnim crkvama uskrsna jaja su blagoslovili svećenici i podijelili ih vjernicima na kraju vazmenog bdjenja na Veliku subotu. Uskrsna jaja simboliziraju Isusovo uskrsnuće i nov život - tvrda ljuska jajeta predstavlja zapečaćeni grob, a pucanje jajeta predstavlja Isusovo uskrsnuće od mrtvih.

Zašto bojimo jaja?

Tradicija bojanja i ukrašavanja jaja je drevna, a njeno podrijetlo nejasno, ali se prakticira i u istočnoj pravoslavnoj i u zapadnoj crkvi još od srednjeg vijeka. Prema nekim podacima, vjeruje se da su s običajem bojanja jaja započeli kršćani iz Mezopotamije.

U početku su kršćani bojali jaja u crvenu boju, koja predstavlja krv Isusa Krista prolivenu na križu. S vremenom se ova tradicija proširila po istočnim pravoslavnim crkvama i na kraju se probila do katoličkih i protestantskih crkava u Europi.

Rani kršćanski misionari bojali su jaja u različite boje kako bi predstavili različite aspekte Uskrsa. Koristili su žutu za predstavljanje uskrsnuća, plavu za ljubav, a crvenu za Kristovu krv. Ponekad bi misionari na jajima oslikavali prizore iz Biblije i sakrili ih, a to je jedan od najranijih oblika lova na uskrsna jaja, tradicije koja je živa i dan danas.

Lov na uskrsna jaja

Tradicija traženja pisanica potječe još od kršćanskih misionara, koji su skrivali jaja oslikana biblijskim prizorima, a djeca su ih morala pronaći. Kada bi ih pronašla, naučila bi priču povezanu sa slikama na jajima pa je traženje pisanica djeci pomoglo da nauče više o značaju Uskrsa.

Danas je to malo drugačije - za djecu se često sakriju čokoladna jaja ili jaja koja sadrže slatkiše ili neko drugo iznenađenje. A kada djeca otvore uskrsna jaja i unutra pronađu iznenađenje, doživjet će sreću i radost - istu sreću i radost koju su doživjeli Isusovi sljedbenici kada su čuli radosnu vijest o njegovom uskrsnuću.