SIR JE JEDNA od najomiljenijih, ali i najkontroverznijih namirnica. S jedne strane bogat je proteinima, kalcijem i dobrim mastima, a s druge ga mnogi izbjegavaju zbog masnoće i soli. Ipak, nutricionisti se slažu: sir može biti vrlo zdrav – ako se bira pametno i jede umjereno.

Domaći kravlji sir - jednostavan i hranjiv izbor

Kravlji sir, pogotovo svježi, jedan je od najzdravijih oblika sira koji se može jesti gotovo svakodnevno. Lagane je teksture, sadrži malo masti i puno bjelančevina, a probavljiv je i za one koji inače teže podnose mliječne proizvode.

Prednost domaćeg, svježeg sira je što se minimalno obrađuje i ne sadrži aditive, konzervanse ni previše soli. Sadrži visoku razinu kazeina, proteina koji se sporo probavlja i daje dugotrajan osjećaj sitosti, te kalcija, važnog za zdravlje kostiju i zubi.

Najbolje ga je jesti uz povrće, zobene pahuljice ili kao međuobrok s malo maslinovog ulja i začinskim biljem. Ako se bira punomasna verzija, dovoljno je 100 do 150 grama dnevno - više od toga može biti previše zasićenih masti.

Feta, mozzarella, ricotta i kozji sir - zdravi izbori uz pravu mjeru

Feta sir (osobito originalna grčka, od ovčjeg ili kozjeg mlijeka) sadrži manje masti od većine tvrdih sireva, ali i više soli. Zbog toga se preporučuje isprati ga u vodi prije jela, što smanjuje količinu natrija. Feta je bogata kalcijem i probioticima te pogodna kao dodatak salatama i povrću.

Mozzarella, posebno svježa od bivoljeg mlijeka, ima nizak udio soli i dobar omjer proteina i masti. Lako se probavlja, a sadrži i kalcij te fosfor. Dobar je izbor za one koji žele zdraviji sir uz mediteransku prehranu.

Ricotta je zapravo nusprodukt sirutke, pa ima manje masnoće i više proteina nego većina drugih sireva. Lako se probavlja i odlična je u kombinaciji s voćem, medom ili integralnim kruhom.

Kozji sir ima nešto više kiselkast okus, ali i lakše probavljive masti i bjelančevine. Kozje mlijeko sadrži manje laktoze, pa ga mnogi bolje podnose od kravljeg. Osim toga, kozji sir ima više vitamina A i K2, koji podržavaju zdravlje srca i kostiju.

Tvrdi sirevi - manje često, ali u malim količinama korisni

Tvrdi sirevi poput parmezana, gruyèrea ili starog trapista sadrže više soli i masti, ali i vrlo visoku koncentraciju kalcija i proteina. Zbog zrenja, u njima gotovo da nema laktoze, pa ih mogu jesti i osobe koje su blago netolerantne.

Nutricionisti savjetuju: bolje je pojesti manju količinu kvalitetnog tvrdog sira (npr. 20-30 grama parmezana naribanog na jelo) nego veću porciju industrijskog topljenog sira, koji često sadrži aditive i biljne masti.

Najzdraviji sir je onaj koji je minimalno prerađen, prirodno fermentiran i jede se umjereno. Domaći svježi kravlji sir, kozji sir, ricotta i mozzarella smatraju se najboljim izborima za svakodnevnu prehranu.
Sir nije neprijatelj, ali postaje problem kad se pretvori u svakodnevni prejedanje ili kad dolazi iz industrijskih izvora.

Ako se jede promišljeno - u umjerenim količinama, uz puno povrća i cjelovitih žitarica – sir može biti savršen dio zdrave prehrane.