GENETIKA, spol i dob značajno utječu na mogućnost razvoja srčanih bolesti, ali postoje načini kako si možemo pomoći da taj rizik smanjimo što je više moguće. Brojni stručnjaci smatraju da je potrebno obratiti pozornost na navike koje svakodnevno prakticiramo te pokušati što manje raditi one koje su štetne.

Postoji jedna navika koju mnogi od nas svakodnevno prakticiraju, a koja je prema mišljenju kardiologa i nutricionista vrlo štetna. Kako prenosi portal Eating Well, riječ je o prekomjernom sjedenju i općenito sjedilačkom načinu života.

Sjedilački način života tiha je prijetnja zdravlju

Životni stil koji uključuje sate provedene pred ekranima i za radnim stolom vodi prema sve sjedilačkim načinu života. Dugotrajno sjedenje može usporiti cirkulaciju krvi jer tijelo bez pokreta ne koristi mišiće za pomoć srcu pri pumpanju.

"Kada su mišići neaktivni, srce mora dodatno raditi kako bi održalo protok krvi, što može povisiti krvni tlak i uzrokovati nakupljanje krvi u nogama", upozorava nutricionistica Veronica Rouse. Istraživanja potvrđuju da osobe koje puno sjede imaju 34 posto veći rizik od smrti uzrokovane bolestima srca, prenosi Eating Well.

Višak kilograma i češće upale

Fizička neaktivnost doprinosi nakupljanju masnog tkiva, posebno visceralne masti koja se nakuplja oko organa. "Ova vrsta masti potiče upalne procese u tijelu, što dodatno povećava rizik od srčanih bolesti", ističe dijetetičarka Lisa Andrews. Nedostatak kretanja često vodi i prema debljanju, čime se stvara začarani krug teško rješiv bez svjesnih promjena.

Rizik od inzulinske rezistencije

Osim viška kilograma, predugo sjedenje može doprinijeti razvoju inzulinske rezistencije – stanja u kojemu tijelo postaje manje osjetljivo na hormon inzulin. To dovodi do porasta razine šećera u krvi i dugoročno povećava rizik od dijabetesa tipa 2, koji je jedan od vodećih čimbenika rizika za srčane bolesti.

Kretanje, čak i ono kratko, može imati značajne dobrobiti

Osim što sprječava negativne posljedice, tjelesna aktivnost donosi i niz koristi za zdravlje srca. "Već 20 minuta hodanja dnevno može smanjiti krvni tlak, upale i pomoći u regulaciji šećera i kolesterola u krvi", ističe kardiologinja dr. Elizabeth Klodas. Svaki pokret znači korak više prema zdravom srcu.

Dodaje da postoje neki jednostavni, ali korisni načini kako možemo uz češću tjelesnu aktivnost bolje brinuti o zdravlju srca:

• Ubacite kratke vježbe u svoj dan: Uvrstite jednu minutu istezanja, brzog hoda, kratku šetnju ili slično.
• Birajte mediteransku prehranu: Obilje voća, povrća, maslinovog ulja, orašastih plodova i cjelovitih žitarica.
• Ne preskačite liječničke preglede: Redoviti pregledi ključni su kako bi se problemi otkrili i riješili na vrijeme.
• Ne zaboravite na važnost sna: Potrudite se svaku večer spavati minimalno sedam sati te dati priliku tijelu i umu da se odmore od prethodnog dana.