VJERUJEMO kako ste sigurno svjesni činjenice da postoje određene prehrambene navike koje vam mogu pomoći da smršavite na zdrav i održiv način. S druge strane, postoje i sklonosti vezane uz hranu kojima se možda prepuštate, bili vi toga svjesni ili ne, a koje vas zapravo mogu dovesti do debljanja. Zapravo, nova je studija identificirala tri prehrambene navike koje mogu učiniti upravo to, donosi Eat This.

U studiji koju je objavio Nature Food, 35 sudionika, koji su imali između 18 i 50 godina i koji su održavali svoju težinu šest mjeseci, zamoljeno je da jede različitu vrstu hrane. Neki su jeli obroke koji su se sastojali od minimalno prerađenih namirnica različite razine ugljikohidrata i masti. Drugi su jeli obroke koji su sadržavali i minimalno prerađenu i ultra-prerađenu hranu koja je sadržavala umjerene razine ugljikohidrata te masti. Oslanjajući se na iste tjedne jelovnike u razdoblju od dva tjedna, prešli  su na drugu vrstu na isto vrijeme. Tijekom istraživanja također im je bilo dopušteno i poticalo ih se da jedu koliko god žele.

Autori studije bilježili su koliko ispitanici brzo jedu, energetsku vrijednost svih njihovih obroka, količinu proteina, masti, natrija, šećera ili ugljikohidrata. Rezultati su pokazali da su oni ljudi koji su jeli brže, konzumirali kaloričniju i hranu s visokim udjelom masti, natrija, šećera ili ugljikohidrata, također unijeli više kalorija, što je kasnije dovelo i do debljanja. Studija je otkrila kako su navike koje najčešće nesvjesno dovode do debljanja sljedeće:

• konzumacija energetski jake hrane
• manjak vlakana u prehrani
• prebrzo jedenje.

"Nalazi potvrđuju neke stvari koje već znamo o energetski jakim namirnicama (HPF)", objašnjava registrirana dijetetičarka Johna Burdeos. "To su obično namirnice prepune ugljikohidrata, masti i natrija ili šećera. One imaju tendenciju da budu energetski bogate, što znači da sadrže mnogo više kalorija u usporedbi s hranom manje energetske gustoće, ali iste težine."

Isto tako, dijetetičarka tvrdi kako je jednako važno brinuti i o dovoljnom unosu vlakana. Kako objašnjava, ako se naša prehrana sastoji od energetski bogate hrane u manjem volumenu, koja obično nudi malo faktora sitosti kao što su vlakna i voda, vjerojatno ćemo jesti više kako bismo se zasitili. To će zauzvrat pridonijeti većem unosu kalorija, ali i potencijalnom debljanju.

I posljednje, ali također vrlo važno jest prebrzo jedenje. Naime, stvar je u tome što ljudi, najčešće u žurbi, jedu brzo te tako ne ostavljaju vremena želucu da signalizira mozgu da osoba više nije gladna.

"Isto tako, svjesnost je također korisna u trenutku jedenja", objašnjava Burdeos. "Potrebno je oko 20 minuta da se signali sitosti obrade nakon prvog zalogaja. Budite svjesni svojih razloga za brzo jedenje, što bi moglo uzrokovati prejedanje i pritom dovesti do pretjeranog unosa kalorija. Mogući razlozi mogu uključivati prebrzo jedenje kada ste u žurbi, ali i emocionalno prejedanje, koje je također vrlo veliki problem kod mnogih ljudi.''