U POSLJEDNJIH nekoliko godina fermentirano povrće postalo je pravi prehrambeni trend - kiseli kupus, kimchi, ukiseljeni krastavci, mrkve i razne druge kombinacije sve češće nalaze mjesto na tanjurima onih koji paze na zdravlje. I sami smo više puta čuli kako je neko fermentirano povrće čak i zdravije od svježeg. Evo o čemu se tu zapravo radi.

>> Recept za kimchi

Što je fermentacija i zašto je korisna?

Fermentacija je prirodan proces tijekom kojeg mikroorganizmi - najčešće bakterije mliječne kiseline - razgrađuju šećere i škrob u hrani. Rezultat je kisela okolina koja ne samo da mijenja okus i teksturu, već i stvara spojeve korisne za probavu i zdravlje crijeva.

Fermentirano povrće bogato je probioticima - "dobrim" bakterijama koje pomažu zdravoj crijevnoj mikrobioti, enzimima koji mogu olakšati probavu te vitaminima B skupine koje bakterije dodatno sintetiziraju tijekom fermentacije. Antioksidansi se djelomično sačuvaju, a u nekim slučajevima i pojačaju. Zbog svega toga, fermentirano povrće često se smatra odličnim dodatkom prehrani, osobito za ljude s probavnim tegobama, oslabljenim imunitetom ili nakon uzimanja antibiotika.

Svježe povrće ima svoje prednosti

Svježe povrće ima neke prednosti koje fermentirano ipak nema. Ono je bogato vitaminom C, koji je osjetljiv na fermentaciju i može se djelomično razgraditi, kao i vlaknima važnima za zdravlje probave. Tu su i brojne biljne tvari poput fitokemikalija, koje imaju snažno protuupalno i zaštitno djelovanje.

Osim toga, svježe povrće je hidratantno, niskokalorično i ne sadrži sol, što može biti važno kod osoba koje paze na unos natrija. Najbolji učinak postiže se kad se konzumira raznoliko, sezonski i termički minimalno obrađeno.

Kada je fermentirano bolje

Iako svježe povrće ima svoju vrijednost, fermentirano može imati prednost u određenim aspektima. Tijekom fermentacije, neke hranjive tvari postaju tijelu dostupnije i lakše probavljive. Također, fermentacijom se stvaraju dodatni vitamini, posebice iz B skupine, a prisutnost korisnih bakterija doprinosi zdravlju crijeva, boljoj probavi i jačem imunitetu.

Uz to, fermentacija smanjuje količinu antinutrijenata koji u sirovom obliku mogu ometati apsorpciju minerala. Kod osoba s osjetljivom probavom ili onih koje imaju problema s apsorpcijom hranjivih tvari, fermentirano povrće može biti lakše za organizam i korisnije na dnevnoj razini.

Kombinacija je najzdravija

Ne postoji jednostavan odgovor na pitanje je li jedno zdravije od drugog - najbolje je kombinirati oboje. Svježe povrće pruža vitamine, minerale i vlakna u svom prirodnom obliku, dok fermentirano doprinosi zdravlju crijeva i obogaćuje prehranu probioticima i dodatnim enzimima.

Ukratko, svježe povrće neka ostane temelj svakodnevne prehrane, a fermentirano neka bude pametan dodatak za ravnotežu probave i jačanje otpornosti.