Izašla statistika: Prvi smo u Europi po količini bačene hrane u domaćinstvima
DANAS, 16. listopada obilježava se Svjetski dan hrane. Tim su povodom HAPIH (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu) i EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane) organizirali kulinarsku radionicu s glavnom temom bacanja hrane.
Radionica je održana pod vodstvom poznatog chefa Melkiora Bašića, a kao dio EFSA-ine kampanje Safe2Eat. Cilj kampanje je edukacija potrošača o sigurnom rukovanju hranom i smanjenju njenog bacanja, a sudionici su učili kako pripremiti ukusna jela od ostataka hrane.
Prema najnovijim Eurostatovim podacima, u Hrvatskoj se godišnje baci oko 280.000 tona hrane, što je oko 72 kilograma po stanovniku. Ipak, Hrvatska stoji bolje od ostatka Europe, gdje je prosjek oko 131 kilogram, što nas stavlja na poziciju druge zemlje EU-a s najmanje otpada od hrane po stanovniku. Prvi u Europi s najmanje bačene hrane su Slovenci.
Većina otpada od hrane dolazi iz kućanstava
Međutim, čak 76% od ukupne količine otpada od hrane dolazi iz kućanstava, što je znatno više od prosjeka EU od 54%. Ovi precizniji podaci Hrvatsku smještaju na vrh ljestvice po količini bačene hrane u domaćinstvima. Oko 16% bacilo se u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima te na maloprodajnim mjestima kao što su supermarketi i prodavaonice voća i povrća. Ostatak se baca tijekom proizvodnje i prerade.
Ako bi se računala tržišna vrijednost hrane bačene u EU, mogla bi se procijeniti na 132 milijarde eura.
Koje se namirnice najviše bacaju
Prema istraživanjima, hrana se najviše baca zbog lošeg planiranja kupnje, pripreme preobilnih obroka, isteka rokova trajnosti te nepoznavanja razlike između oznaka "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do". Najčešće se bacaju namirnice s kratkim rokovima trajnosti poput svježeg mlijeka, mesa i ribe, zatim voće i povrće i pekarski proizvodi.
Potaknuta ovim statistikama, ideja je kulinarske radionice bila educirati sudionike kako smanjiti bacanje hrane primjenjujući jednostavne savjete poput planiranja obroka, pravilnog skladištenja i korištenja ostataka. U radionici su sudjelovale osobe iz javnog života, food blogeri i influenceri, a učili su pripremiti jela od ostataka hrane, poput arancina di rosi u umaku od rajčice, club sendviča i riblje paštete.
Od "otpada" do ukusnih obroka
Svoj osvrt na temu dao je Melkior Bašić. "Previše hrane se nepotrebno baca, ali uz malo kreativnosti svaku namirnicu možemo iskoristiti do maksimuma te "otpad" transformirati u ukusne obroke. Preporuke su jednostavne, i njih se svi možemo pridržavati - kupite što vam treba i koliko vam treba, poslužite manje količine, svi ostaci se mogu pohraniti u hladnjak i iskoristiti drugi dan.
Zamrzavajte ostatke hrane, pretvorite ostatke u kompost i naučite značenje datuma "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do". Ovo je prilika da promijenimo naše navike i pokažemo kako svaki komadić hrane ima svoju vrijednost".
Cilj edukativne kampanje „Safe2Eat“ je povećati informiranost potrošača o sigurnosti hrane koju konzumiraju, potaknuti ih da kritički o njoj promišljaju te ojačati njihovo povjerenje u sustav sigurnosti hrane Europske unije, koji je među najstrožima na svijetu te jamči da je hrana u Hrvatskoj i cijelom EU-u sigurna za konzumaciju.
U svojoj četvrtoj godini kampanja se bavi razumijevanjem oznaka na hrani, rukovanjem hranom, bolestima koje se njome prenose, recikliranjem hrane te promicanjem praksi kojima se može smanjiti bacanje hrane. Osim u Hrvatskoj, kampanja se provodi u još 16 država članica EU-a.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati