PSIHOLOZI smatraju da bi predsjednik Donald Trump mogao pokazivati znakove demencije, te ukazuju da bi njegovi sve kaotičniji i duži govori mogli bi biti simptom logoreje - stanja u kojem osoba kompulzivno govori i teško se drži teme.

Takve su se špekulacije pojačale nakon niza nedavnih govora i obraćanja u kojima se, prema dojmu dijela promatrača, 79-godišnji predsjednik gubi u vlastitim mislima, skreće u neobične sporedne priče i povremeno brka osnovne činjenice, piše Daily Mail.

>>Trump zaboravio iz koje zemlje dolazi Melania? Internet se sprda s njim

Kritičari tvrde da je sve teže zanemariti ono što opisuju kao učestale "trenutke senilnosti" - prekide u tijeku misli, nagla prebacivanja na nepovezane teme i zamjene imena. Neki idu i dalje te sugeriraju da bi vidljivi propusti u pamćenju, jezične poteškoće, lošije prosuđivanje i izraženija razdražljivost mogli nalikovati ranim upozoravajućim znakovima demencije. Kao simptom na koji se posebno upire prstom često se spominje upravo logoreja.

Što je logoreja?

Logoreja je govorni poremećaj obilježen nezaustavljivim, preobilnim govorom koji može biti naporan za praćenje - ne samo zato što osoba govori mnogo, nego i zato što joj misli preskaču usred rečenice, vraćaju se na već spomenuto ili skreću u neočekivanom smjeru.

Stručnjaci navode da se to može očitovati kao dugački odgovori koji nikad ne dođu do jasne poante, iznenadne promjene teme i teškoća u zaustavljanju govora čak i kada sugovornik pokušava preuzeti riječ. Logopedi upozoravaju i da osobe s logorejom znaju dominirati razgovorom, upadati drugima u riječ ili ne prepoznavati signale da netko drugi želi govoriti.

Povezanost s drugim stanjima

Dio komentatora nagađa da Trump pokazuje obrasce koji podsjećaju na logoreju, a ona se u nekim slučajevima može pojaviti kao simptom šireg problema - primjerice kognitivnog oštećenja.

Logoreja se, uz demenciju i druga neurološka stanja, spominje i u kontekstu pojedinih psihijatrijskih poremećaja, poput manije, stanja povišene energije i ubrzanog mišljenja koje se povezuje s bipolarnim poremećajem.

Trumpova obrana i stav liječnika

Trumpovi pristaše odbacuju takve tvrdnje i ističu da je riječ o njegovu prepoznatljivom stilu te da mu nijedan liječnik koji ga je pregledao nije postavio dijagnozu kognitivnog poremećaja. I sam Trump više je puta poručio da je "savršenog zdravlja", što pripisuje "dobrim genima", te se hvalio da je "briljirao" na kognitivnom testu.

>>Trump: Namjerno brkam imena

Kritičari, s druge strane, naglašavaju da takvi testovi često uključuju osnovne zadatke - poput crtanja sata, prepoznavanja životinja ili pamćenja kratkog popisa riječi. Liječnici pritom upozoravaju da dugi govori sami po sebi nisu dokaz demencije, no dodaju da nagla i uočljiva promjena ponašanja - osobito ako govor postane neuredniji, koncentracija kraća, a pamćenje slabije - može biti razlog za dodatnu zabrinutost.

Dijagnoza i liječenje

Procjena logoreje obično uključuje evaluaciju logopeda ili stručnjaka za mentalno zdravlje, pri čemu se promatraju komunikacijski obrasci i ukupno kognitivno funkcioniranje. U pojedinim slučajevima rade se i dodatne pretrage, uključujući snimanje mozga, kako bi se isključili neurološki uzroci.

Liječenje se najčešće usmjerava na simptom i na temeljni uzrok: može uključivati logopedsku terapiju, psihološku podršku (primjerice kognitivno-bihevioralnu terapiju) te, kada je potrebno, lijekove - osobito ako je pojačan govor povezan s bipolarnim poremećajem ili shizofrenijom. Za demenciju, međutim, i dalje ne postoji lijek, a s napredovanjem bolesti jezične poteškoće mogu postajati izraženije.

Zdravstvena pozadina Donalda Trumpa

Trump je ranije govorio da je obavio CT pretragu, a njegov liječnik, kapetan Sean Barbabella, navodno je potvrdio da je cilj bio "definitivno isključiti kardiovaskularne probleme" te da pretraga nije pokazala abnormalnosti.

Predsjednik je, prema navodima, imao i kroničnu vensku insuficijenciju - često stanje u starijoj dobi u kojem oštećeni zalisci uzrokuju zadržavanje krvi u nogama - te navodno uzima aspirin, koji ima učinak razrjeđivanja krvi, kako bi stanje lakše kontrolirao. Visoki krvni tlak, kao rizični čimbenik za vaskularne probleme, povezuje se i s većim rizikom od demencije u starijoj dobi.