GLUMICA Catherine O'Hara preminula je od plućne embolije, navodi se u smrtnom listu, objavio je TMZ. Prema dokumentu, 71-godišnja O'Hara preminula je unutar nekoliko sati od pojave simptoma, a navodi se i da joj je ranije dijagnosticiran rak rektuma. U nastavku donosimo što treba znati o ovom hitnom medicinskom stanju.

Što je plućna embolija?

Plućna embolija je začepljenje arterije u plućima krvnim ugruškom, navodi klinika Mayo. Smatra se hitnim medicinskim stanjem jer remeti protok krvi kroz pluća i smanjuje razinu kisika u organizmu, dodaje klinika Cleveland. Riječ je o jednom od najčešćih ozbiljnih poremećaja koji zahvaćaju srce i krvne žile u svijetu. Procjenjuje se da u Sjedinjenim Američkim Državama svake godine oko 900.000 ljudi doživi ovo stanje.

Koji su simptomi?

Simptomi mogu varirati, ovisno o veličini ugruška i općem zdravstvenom stanju osobe. Klinika Mayo navodi da su najčešći znakovi otežano disanje, bol u prsima i nesvjestica. Ostali simptomi mogu uključivati kašalj, ponekad uz iskašljavanje krvi, ubrzan ili nepravilan rad srca, vrtoglavicu, pojačano znojenje, povišenu tjelesnu temperaturu, bol ili oticanje noge, najčešće u području potkoljenice, te blijedu ili vlažnu kožu.

Što uzrokuje plućnu emboliju?

Plućna embolija nastaje kada se nakupina materijala, najčešće krvni ugrušak, zaglavi u arteriji u plućima i blokira protok krvi, navodi klinika Mayo. U mnogim slučajevima riječ je o više ugrušaka. Najčešće potječu iz dubokih vena nogu, što je stanje poznato kao duboka venska tromboza. Ponekad začepljenje krvnih žila mogu uzrokovati i druge tvari, primjerice masno tkivo iz slomljene kosti, dio tumora ili mjehurići zraka.

Bez pravodobne liječničke intervencije plućna embolija može dovesti do oštećenja srca i pluća, pa čak i do smrtnog ishoda, upozorava klinika Cleveland. Procjenjuje se da oko 33 posto osoba s plućnom embolijom umre prije nego što dobiju dijagnozu i odgovarajuće liječenje.

Tko je pod povećanim rizikom?

Svatko može razviti krvne ugruške koji dovode do plućne embolije, navodi klinika Mayo, no određeni čimbenici povećavaju rizik. To uključuje raniju pojavu krvnih ugrušaka, bolesti srca, pojedine vrste raka, nedavne kirurške zahvate, poremećaje zgrušavanja krvi i preboljeli COVID-19.

Rizik se povećava i tijekom duljih razdoblja neaktivnosti, primjerice pri dugotrajnom ležanju ili tijekom dugih putovanja. Dodatni čimbenici rizika su pušenje, prekomjerna tjelesna težina, hormonska terapija estrogenom i trudnoća.

Prevencija i liječenje

Kako bi se smanjio rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, preporučuje se redovita tjelesna aktivnost, nošenje kompresijskih čarapa prema potrebi te povremeno podizanje nogu. Osobama s povišenim rizikom liječnici mogu propisati lijekove za sprječavanje zgrušavanja krvi.

Plućna embolija dijagnosticira se kombinacijom laboratorijskih pretraga i slikovnih metoda. Liječenje ovisi o težini stanja i može uključivati lijekove za razrjeđivanje krvi, ali i druge medicinske postupke, ovisno o kliničkoj slici pacijenta.