VODITI zdraviji život često zvuči jednostavno, ali u stvarnosti je sve samo ne to. Ubrzan tempo, posao i obaveze pretvaraju pravilnu prehranu i tjelovježbu u stalno balansiranje. Mnogi ulože ozbiljan trud u promjenu prehrambenih navika, ali unatoč tome kilogrami ne idu dolje. Stručnjaci upozoravaju da razlog ponekad nije u hrani, nego u vremenu kada je jedemo.

Naime, jedenje ili grickanje u satima prije spavanja može poslati tijelu pogrešan signal. Umjesto da sagorijeva masnoće, organizam ih tada počinje skladištiti, a kasni obroci mogu imati još jedan neugodan učinak – učiniti vas gladnijima tijekom sljedećeg dana.

Ne bismo trebali jesti nakon 19 sati

Pravilo prema kojem se ne jede nakon 19 sati mnogima zvuči kao urbana legenda, no znanstvena istraživanja pokazuju da u njemu ima istine. Ako uspijete prebroditi večernju želju za hranom, tijelo ulazi u zdraviji ciklus inzulina, čija razina tijekom noći ostaje niža. To usporava probavu i prebacuje organizam u režim sagorijevanja masnoća.

Takav ritam ne pomaže samo kod mršavljenja. Smanjuje nadutost, produžuje osjećaj sitosti tijekom dana i olakšava kontrolu nad grickanjem između obroka. Uz to, prestanak jedenja navečer praktički donosi i benefite tzv. intermittent fastinga, jer se veći dio 12-satnog posta jednostavno prespava.

Što je pokazalo istraživanje Harvarda

Istraživanje Harvard Medical Schoola dodatno je potvrdilo da kasnovečernje jedenje može imati ozbiljne posljedice. Znanstvenici su sudionike podijelili u dvije skupine – one koji su jeli ranije i one koji su jeli kasno navečer, uz strogo kontroliranu prehranu.

Rezultati su pokazali da je kod skupine koja je jela kasnije došlo do značajnih promjena u razinama hormona gladi leptina i grelina. Razina leptina, koji je zadužen za osjećaj sitosti, bila je snižena čak 24 sata, zbog čega je bilo teže osjetiti da je obrok dovoljan i odoljeti grickanju. Osim toga, tijelo je tijekom sna sporije sagorijevalo kalorije, a uočene su i promjene u genskoj ekspresiji povezane s povećanim skladištenjem masnoća.

Profesor Frank Scheer, voditelj istraživanja, istaknuo je da čak i pomicanje obroka za samo četiri sata kasnije može značajno utjecati na razinu gladi, način na koji tijelo sagorijeva kalorije i na koji pohranjuje masnoće.

Kasna večera utječe i na kvalitetu sna

Jedenje kasno navečer znači da tijelo još uvijek probavlja hranu dok pokušavate zaspati. To povećava rizik od žgaravice i probavnih smetnji, podiže razinu šećera u krvi i otežava postizanje kvalitetnog sna. Loš san, pak, dodatno otežava kontrolu apetita sljedeći dan.

Ako uspijete prestati jesti barem tri sata prije odlaska na spavanje, moguće je da ćete se buditi odmorniji, s više energije i postupno primijetiti promjene na struku. Ponekad, čini se, nije stvar u još jednoj dijeti – nego u satu na zidu.