AKO DIJETALNA gazirana pića s umjetnim sladilima nisu siguran izbor kao što se mislilo, nameće se pitanje što je s običnim, zašećerenim verzijama. Dokazi protiv takvih napitaka još su čvršći i poznati su godinama, no zanimljivije je pitanje zašto mnogi i dalje dvoje oko tih činjenica. Ta nesigurnost nije slučajna, nego je rezultat ciljanih napora da se stvori sumnja, piše Psychology Today.

Nalazi neovisne znanosti

Pića zaslađena šećerom glavni su izvor dodanih šećera u američkoj prehrani. Sustavni pregled, proveden za potrebe američkih Prehrambenih smjernica za razdoblje 2025-2030, zaključio je da takva pića mogu povećati rizik od dijabetesa tipa 2 kod odraslih. Zaključak se temelji na studijama objavljenima između 2000. i 2024. Analiza iz 2025. potvrdila je jasan obrazac: što je osoba konzumirala više zaslađenih pića, to joj je rizik od dijabetesa bio veći.

Za to postoji biološko objašnjenje. Slatki napitci unose u organizam veliku i brzu dozu fruktoze i glukoze, a ne sadrže vlakna ili proteine koji bi usporili njihovu apsorpciju. Takav proces s vremenom uzrokuje debljanje, inzulinsku rezistenciju i povišene trigliceride, faktore koji izravno vode razvoju dijabetesa tipa 2.

Previše dosljedan obrazac?

Dr. Dean Schillinger sa UCSF-a vodio je 2016. pregled 60 studija o slatkim pićima, pretilosti i dijabetesu tipa 2, objavljenih između 2001. i 2016. U 34 studije pronađena je veza, a od njih je samo jednu financirala industrija. S druge strane, svih 26 studija koje nisu utvrdile nikakvu povezanost financirala je upravo industrija pića.

Autori istraživanja su zaključili: "Čini se da ova industrija manipulira suvremenim znanstvenim procesima kako bi stvorila kontroverze i promovirala svoje poslovne interese na štetu javnog zdravlja".

Zasebna analiza, objavljena u časopisu PLOS Medicine, otkrila je da je vjerojatnost da studija ne pronađe vezu između slatkih pića i debljanja bila pet puta veća ako ju je financirala industrija pića, u usporedbi s neovisnim istraživanjima. Takvo odstupanje, koje se ponavlja godinama i u radu različitih istraživačkih timova, teško se može smatrati slučajnošću.

Strategija industrije?

Nije problem samo u financiranju istraživanja, nego i u porukama koje se plasiraju. Interni dokumenti iz 2015. otkrili su da je Coca-Cola financirala i sudjelovala u osnivanju skupine "Global Energy Balance Network". Skupina je u javnosti naglašavala važnost tjelovježbe u odnosu na prehranu i time skretala pozornost s uloge šećera u debljanju.

Studija Sveučilišta u Bostonu otkrila je da su Coca-Cola i PepsiCo od 2011. do 2015. financirali 96 nacionalnih zdravstvenih organizacija. U istom su razdoblju lobirali protiv najmanje 28 zakona čiji je cilj bio smanjiti potrošnju gaziranih pića.

Schillinger je situaciju opisao ovako: "Trenutačno vodimo javnozdravstveni rat protiv dijabetesa. U svakom ratu postoji propaganda... nama se manipulira."

Američko udruženje proizvođača pića (American Beverage Association) tvrdi da je misija njihovih istraživanja "informirati i razjasniti rasprave znanstvenim radom koji se pridržava najviših standarda integriteta". Iako financiranje od strane industrije nikako ne znači automatski da je studija nevaljana, ipak se budi određena sumnja kad se zaključci poklapaju s interesima financijera.

Povezanost s mentalnim zdravljem

Postoji i dio priče koji se rjeđe spominje: dijabetes, pretilost i mentalno zdravlje usko su povezani, a svako od tih stanja može pogoršati ostala. Istraživanja pokazuju da osobe s depresijom imaju veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, dok osobe s dijabetesom češće razvijaju depresiju.

Znanstvenici to objašnjavaju činjenicom da dijabetes, pretilost i mentalne bolesti dijele neke temeljne tjelesne probleme, uključujući kroničnu upalu i dugotrajno povišene hormone stresa.

Ta je veza još izraženija kod osoba s teškim mentalnim bolestima, poput shizofrenije. Oni od dijabetesa tipa 2 obolijevaju dva do pet puta češće od opće populacije. Jedan od razloga je to što neki lijekovi za te bolesti uzrokuju debljanje i izravno utječu na razinu šećera u krvi.

Slatka pića pogoršavaju problem. Ona povećavaju rizik od pretilosti i dijabetesa, a time vjerojatno i rizik od mentalnih bolesti.

Važno je dati prednost cjelovitim namirnicama

Slika je šira i nadilazi pitanje pojedinačnih sladila. Dijetalna gazirana pića mogu neprimjetno mijenjati signale gladi i kemiju mozga, dok obična gazirana pića potiču pretilost, dijabetes, a potencijalno i mentalne bolesti.

To ne znači da će svatko tko pije gazirana pića dobiti dijabetes, niti da je svaka studija financirana od industrije bezvrijedna. Ipak, kada se procjenjuju tvrdnje o šećeru i zdravlju, korisno je provjeriti tko je financirao istraživanje i koji je njegov interes.

U svakom slučaju, najpouzdaniji način za očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja jest prehrana koja se temelji na cjelovitim namirnicama i vodi, uz tek povremene poslastice. Ne treba u tome biti previše strog, ali takav pristup mogao bi se pokazati vrlo korisnim. Ključ je u umjerenosti.