NAPREDAK u liječenju i prognozama za mnoge vrste raka je golem, osobito kada se bolest otkrije u ranoj fazi. Unatoč tome, prevencija ostaje ključna, a istraživanja pokazuju da se čak 30 do 40 posto karcinoma može spriječiti promjenama životnih navika. Iako ne možemo utjecati na genetiku, onkolozi ističu da postoji jedna vrlo raširena navika koja povećava rizik od raka znatno više nego što ljudi misle, a koju je moguće promijeniti.

Navika koja povećava rizik više nego što mislimo

Onkolozi upozoravaju da tjelesna neaktivnost, odnosno sjedilački način života, značajno povećava rizik od razvoja raka. Mnogi ljudi, međutim, ne doživljavaju kretanje kao važno sredstvo u zaštiti od ove bolesti. "Sjedilački način života može dovesti do prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti", kaže za Parade dr. David Yashar, hematolog i onkolog s Instituta za rak MemorialCare Todd.

"Znamo da povećana količina masnog tkiva uzrokuje upalu, što je poznati čimbenik rizika za rak." On dodaje kako istraživanja potvrđuju vezu između pretilosti i raka debelog crijeva.

Međutim, tjelesna težina nije jedini pokazatelj. Dr. Shikha Jain, hematologinja i onkologinja sa Sveučilišnog centra za rak u Illinoisu, navodi da se u tijelu mogu dogoditi brojne promjene i bez debljanja, uključujući usporavanje metabolizma, smanjenu apsorpciju glukoze u mišićima, povećanu otpornost na inzulin, kroničnu upalu niske razine te narušenu funkciju imunosnog sustava.

Dr. Yashar dodaje da neaktivnost može potaknuti i pojačanu proizvodnju spolnih hormona, što povećava rizik od hormonski osjetljivih karcinoma, poput raka dojke.

Što se događa u tijelu kada vježbamo

S druge strane, redovita tjelesna aktivnost ima brojne pozitivne učinke. Dr. Jain objašnjava da vježbanje smanjuje razinu inzulina i upalnih markera, poboljšava imunosni nadzor, pomaže u regulaciji hormona poput estrogena i testosterona, podržava zdrav tjelesni sastav te poboljšava pokretljivost crijeva i zdravlje mikrobioma.

"Zajedno, ove promjene stvaraju biološko okruženje koje je manje pogodno za razvoj i napredovanje raka", ističe ona. Studija iz 2025. objavljena u časopisu British Journal of Sports Medicine pokazala je da su osobe koje su svakodnevno vrijeme provedeno sjedeći zamijenile laganom do umjerenom tjelesnom aktivnošću smanjile izglede za rak za čak 26 posto.

Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), tjelesna aktivnost može smanjiti rizik od razvoja najmanje osam vrsta raka, uključujući rak mokraćnog mjehura, dojke, debelog crijeva, endometrija, jednjaka, bubrega, pluća i želuca.

Koliko je vježbe potrebno za smanjenje rizika?

Prema smjernicama Američkog društva za borbu protiv raka, za smanjenje rizika preporučuje se pet sati umjerene tjelesne aktivnosti tjedno. To se može činiti mnogo, ali ne mora se odraditi odjednom. "To je otprilike 45 minuta umjerene aktivnosti dnevno", kaže dr. Yashar. "Umjerena aktivnost uključuje brzo hodanje, laganu vožnju biciklom ili rolanje."

Zanimljivo je da je studija iz 2025. godine otkrila kako je veći broj koraka, a ne nužno tempo ili intenzitet, povezan s manjim rizikom od raka. Ipak, stručnjaci upozoravaju da nije dovoljno samo odraditi preporučenu aktivnost i ostatak dana provesti sjedeći.

"Novi podaci sugeriraju da produljeno vrijeme sjedenja može povećati rizik od raka čak i kod ljudi koji ispunjavaju smjernice za vježbanje", napominje dr. Jain.

Osobama koje rade uredski posao savjetuje da svakih 30 do 60 minuta ustanu i kreću se nekoliko minuta, sastanke ili telefonske pozive obavljaju hodajući, koriste radne stolove podesive visine te tijekom dana ugrade kratke intervale kretanja. "Vježbanje štiti, ali ne poništava u potpunosti štetu cjelodnevnog sjedenja", zaključuje dr. Jain.