Na dan osviještenosti o debljini doznajte jesu li Hrvati debela nacija
Foto:Instagram/123rf
PRVI put ove se godine, 16. ožujka, obilježava Hrvatski dan osviještenosti o debljini, kako bi se upozorilo na uzroke i posljedice debljine te važnost njene prevencije, s obzirom na to da u Hrvatskoj danas 57,4 posto odraslih i 34,9 posto djece ima prekomjernu težinu, a među njima je i značajan postotak onih koje se smatra debelima.
Debljinu se u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti definira kao bolest u kojoj dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu, što je posljedica toga da se hranom unosi više energije nego što je organizam može potrošiti.
U Hrvatskoj, kao i u Europi, više od polovice osoba starijih od 18 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu (57,4 posto), od čega se debelima smatra 18,7 posto stanovnika. Muškarci su značajnije deblji od žena - njih 20,8 posto u odnosu na 16,8 posto žena, podaci su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Debljina se javlja u sve ranijoj dobi i ima dugoročne posljedice za zdravlje djece
Debljina više nije problem samo odraslog stanovništva, ona se javlja u sve ranijoj životnoj dobi te donosi dugoročne posljedice za zdravlje djece. Sjedilački način života, smanjena tjelesna aktivnost, hrana bogata energijom, zaslađeni napitci, sve su to čimbenici koji dovode do razvoja prekomjerne tjelesne mase i debljine kako u odraslih, tako i u djece.
Prema posljednjim podacima iz 2015. godine, 34,9 posto djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, od čega se debelima smatra 14 posto djece. Među njima je više dječaka - 17,2 posto, te 10,7 posto djevojčica.
Zabrinjavajući je podatak da se proteklih 12 godina udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom povećao za gotovo 15 posto, upozoravaju u HZJZ-u.
Odluku o proglašenju Hrvatskog dana osviještenosti o debljini donio je lani Hrvatski sabor jer se radi o jednom od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice. Stoga je cilj istaknuti uzroke i posljedice debljine, kao i važnost njene prevencije, unapređenja zdravlja, poticanja pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti kako bi se dovelo do smanjenja niza bolesti koje su usko povezane s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.
Prekomjerna masa i debljina danas su bolesti epidemijskih razmjera
Prekomjerna tjelesna masa i debljina danas su bolesti epidemijskih razmjera, a prema Europskoj strategiji za kontrolu i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, one su rizični čimbenici za nastanak pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti: kardiovaskularnih bolest, šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne plućne bolesti, nekih sijela tumora te mentalnih poremećaja.
Debljinu se lako može odrediti računanjem indeksa tjelesne mase, koji predstavlja omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine izražene u metrima. Preporučena tjelesna masa za odraslu osobu iznosi 18,5 - 25 kg/m2.
Da bi se zaustavila epidemija debljine, potreban je multidisciplinarni pristup rješavanju problema. Poticanjem pojedinca na promjene životnog stila i smanjenja tjelesne mase, poticanjem tjelesne aktivnosti, hodanjem najmanje 30 minuta dnevno, smanjenjem vremena provedenog pred ekranima te konzumiranjem pravilne i raznovrsne prehrane može se pozitivno utjecati na poboljšanje zdravlja i podizanje kvalitete života.
Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 1,9 milijarde odraslih u svijetu ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, od čega njih 650 milijuna ima debljinu, 11 posto muškaraca i 15 posto žena.
Više od polovice odraslih u Europi ima prekomjernu masu
Više od polovice odraslog stanovništva Europe, njih 51,6 posto, ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, od čega ih je 15,9 posto debelo. Najmanje muškaraca i žena s debljinom živi u Rumunjskoj, oko 9 posto, a najviše na Malti, 26 posto.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati