ISPIJANJE kave u određeno doba dana, a ne nužno odmah nakon buđenja, može značajno utjecati na razinu energije i opće zdravlje. Usklađivanje unosa kofeina s prirodnim ciklusom spavanja i budnosti može optimizirati njegove poticajne učinke. Ako želite izvući maksimum iz svoje kave za bolju budnost i koncentraciju, stručnjaci imaju nekoliko preporuka o tome kada je najbolje vrijeme za iduću šalicu, piše Health.com.

Kada kava ima najbolji učinak

Najbolje vrijeme za uživanje u espressu ili kremastom latteu često ovisi o vašem prirodnom energetskom ritmu, cirkadijalnom ritmu i osjetljivosti tijela na kofein. Ipak, općenito govoreći, dva razdoblja tijekom dana ističu se kao idealna za ispijanje kave.

Sredina i kraj prijepodneva (oko 9:30 do 11:30)

Istraživanja pokazuju da kortizol, hormon odgovoran za budnost, prirodno raste u ranim jutarnjim satima i doseže vrhunac otprilike u vrijeme buđenja. Međutim, kako jutro odmiče, razina kortizola opada, zbog čega se mnogi osjećaju manje budnima. To bi mogao biti pravi trenutak za šalicu napitka s kofeinom.

"Ne postoje konkretne smjernice o tome da treba čekati s unosom kofeina dok se razina kortizola ne smanji, jer je osjetljivost svake osobe drugačija", rekla je za Health registrirana dijetetičarka Kourtney Johnson. Ipak, dopustite li tijelu da se prirodno razbudi prije prve kave, mogli biste osigurati dugotrajniju energiju.

"Ako pričekate samo 90 minuta nakon što otvorite oči da popijete jutarnju šalicu kave, dobit ćete puno snažniji učinak", objasnio je klinički psiholog i specijalist za spavanje dr. Michael Breus. Odgađanje kave do vremena nakon doručka također može biti pametan potez jer neki ljudi osjećaju želučane tegobe ako je piju na prazan želudac.

Međutim, stručnjaci se ne slažu u potpunosti. Neka istraživanja pokazuju da odgađanje unosa kave ne pomaže u izbjegavanju poslijepodnevnog pada energije, već može potaknuti ljude da posegnu za drugom šalicom prekasno tijekom dana.

Uz to, svaka osoba drugačije reagira na kofein, naglasio je dr. Deepak Vivek, kardiolog. Za ljude koji nisu toliko osjetljivi na učinke kofeina, "najbolje vrijeme za ispijanje kave bilo bi rano ujutro", rekao je.

Popodnevni pad energije (oko podneva do 15:00)

Mnogi ljudi doživljavaju pad energije u satima nakon ručka, što je uobičajena pojava poznata kao postprandijalna pospanost. Šalica kave sredinom poslijepodneva mogla bi biti upravo ono što je potrebno za "povećanje budnosti i mentalnog fokusa" dok završavate radni dan, rekla je Johnson.

To je zato što "kofein blokira adenozin, kemikaliju koja se nakuplja u mozgu i čini vas pospanima", objasnila je dr. Angela Holliday-Bell, specijalistica za medicinu spavanja. No, ni popodnevna kava nije za svakoga. "Ako imate nisku toleranciju na kofein, to bi moglo jače utjecati na san", rekla je Johnson. "Ipak, neki ljudi mogu podnijeti kofein kasnije tijekom dana, tako da je to zaista individualno."

Kada je bolje izbjegavati kavu

S obzirom na to da se sredina jutra i rano poslijepodne smatraju idealnim vremenima za kavu, ispijanje u drugim dijelovima dana za neke ljude može imati suprotan učinak od željenog.

Kasno poslijepodne ili večer (nakon 15:00)

Kofein se može dugo zadržati u tijelu, pa ispijanje kave prekasno tijekom dana može poremetiti san. Konkretno, popodnevni unos kofeina može dovesti do poteškoća s uspavljivanjem, smanjenja dubokog sna te simptoma nedostatka sna sljedeći dan, poput promjena raspoloženja, umora i problema s koncentracijom.

"Prosječnoj osobi treba između šest i osam sati da metabolizira kofein", rekao je Breus. Stoga bi prekid unosa kofeina oko 15 sati trebao omogućiti normalan odlazak na spavanje oko 23 sata.

Ipak, svatko metabolizira kofein drugačije. Neki ljudi imaju genetske varijacije zbog kojih tijelo sporije obrađuje stimulans, objasnila je Johnson. To znači da bi kod njih učinci kave mogli biti intenzivniji i dugotrajniji, pa bi za njih bilo najbolje prestati s kavom već nakon podneva.

Kada ste pod stresom

Ako je vaš živčani sustav već opterećen stresom, stimulativni učinak kave može pogoršati situaciju. Kofein kratkoročno podiže krvni tlak i broj otkucaja srca, što može pojačati fizičke simptome stresa i tjeskobe, rekla je Johnson.

"Oni koji su osjetljivi na kofein mogu osjetiti simptome poput lupanja srca, mučnine, tjeskobe i nervoze", dodao je Vivek. "Drugi simptomi mogu uključivati nesanicu, povišen krvni tlak i glavobolje."

Stoga, ako se već osjećate napeto, možda je bolje preskočiti kavu dok se ne smirite. Iako su neke studije pokazale da umjerena konzumacija kofeina ima blagotvoran učinak na srce, ljudi "koji doživljavaju česte palpitacije ili preskakanje otkucaja srca vjerojatno bi trebali izbjegavati ili smanjiti unos kave", rekao je Vivek.

Ostali čimbenici na koje treba paziti

Kava može negativno utjecati na djelovanje određenih lijekova. Prema Johnson i Viveku, trebali biste biti oprezni s unosom kofeina ako uzimate lijekove za razrjeđivanje krvi, dekongestive, antidepresive, lijekove za krvni tlak, lijekove za štitnjaču ili antibiotike.

Također, može utjecati na apsorpciju dodataka prehrani poput željeza, cinka ili magnezija. Ako uzimate neki od ovih lijekova, pokušajte napraviti razmak između uzimanja lijeka i ispijanja kave.

Trudnice bi također trebale ograničiti ili izbjegavati kofein, s preporučenim maksimumom od 200 miligrama dnevno, što je otprilike jedna šalica od 350 mililitara, dodao je Vivek. O svim drugim situacijama u kojima biste trebali ograničiti unos kofeina, najbolje je posavjetovati se sa svojim liječnikom.