U usporedbi s ostalim orašastim plodovima, kesten se razlikuje po nižem udjelu masti i višem udjelu škroba. Naime, kesten ima dvostruko više škroba nego krumpir. Poput oraha i badema, kesten ne sadrži gluten, pa je pogodan za prehranu oboljelih od celijakalije, osjetljivih na gluten ili alergičnih na pšenicu.

 

Kesten sadrži minerale, vitamine B-kompleksa, vitamine A i C. Oni se sačuvaju prilikom kuhanja, jer plod štiti debela kora. Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar te mangan. Kesten je jedino orašasto voće s vitaminom C. Osim toga kesten je neobično bogat folnom kiselinom, koja inače se nalazi u zelenom lisnatom povrću. Folna kiselina je potrebna za rast stanica, sintezu DNA i normalan rad živčanog sustava. Unos hrane bogate folnom kiselinom povećava izglede za začeće, a tijekom trudnoće osigurava pravilan razvoj fetusa. Kesten je bogat izvor mono-nezasićenih masti poput oleinske i palmitinske kiseline. Mononezasićene masti štite zdravlje kardiovaskularnog sustava i pomažu sniziti razinu kolesterola.

 

U sto grama sirovog ploda ima 200 kalorija, a glavni sastojak mu je škrob, kojeg u kestenu ima oko 44 posto. No, treba imati na umu da kesten ima manje kalorija od ostalih orašastih plodova.

 

Zbog visoke energetske vrijednosti kesten preporučuje se djeci, sportašima, trudnicama i starijim osobama. Pomaže kod bubrežnih i probavnih tegoba, a može se koristiti i za izbacivanje viška vode iz organizma. Uz to, djeluje i protuupalno, pa idealna je namirnica za osobe koje pate od artritisa i reume.

 

S obzirom da je teže probavljiv, budite, kao i obično, umjereni u količinama kestena i njegovih poslastica koje od jednom konzumirate! Dobro je kombinirati različite načine pripreme, jer će pečeni kesten biti bogatiji na vitaminima, a kuhani na mineralima.

 

Izvor: Fit-team