IAKO je nekad bila čest gost na tanjurima diljem Hrvatske, danas je rijetko tko kuha - a još manje jede redovito. Riječ je o koprivi, samonikloj biljci koja raste gotovo posvuda, a nutritivno je prava mala bomba. Ima više željeza od špinata, leće, pa čak i od nekih vrsta mesa, a uz to obiluje vitaminima C, A i K. Unatoč toj činjenici, kopriva je kod većine i dalje podcijenjena, zaboravljena i gurnuta u zapećak sezonske kuhinje.

Što sve sadrži i zašto je bolja nego što mislite

Kopriva (Urtica dioica) poznata je kao biljka koja "peče", ali ono što se manje zna jest da je prava nutritivna riznica. U 100 grama svježe koprive nalazi se i do 41 mg željeza, što je višestruko više nego u istoj količini crvenog mesa (koje u prosjeku sadrži oko 2,5-3 mg). Osim željeza, bogata je i kalcijem, magnezijem, kalijem, flavonoidima i klorofilom.

Kopriva je posebno korisna za osobe koje imaju problema s anemijom, slabom cirkulacijom, umorom ili općim padom energije. Djeluje protuupalno, potiče detoksikaciju organizma i podržava rad jetre. U biljnoj medicini već se stoljećima koristi kao čaj, tinktura ili dodatak prehrani.

Kako ju koristiti u kuhinji i gdje je nabaviti

>> Rižoto s koprivom

>> Popečci od koprive i feta sira

>> Juha od koprive

Najbolja je mlada proljetna kopriva, ali može se brati i tijekom jeseni - posebno dok su dani još topli, a biljke svježe i zelene. Možete je pronaći u prirodi, na nezagađenim livadama i rubovima šuma, a sve češće se prodaje i na tržnicama kao samonikla namirnica. Prije korištenja potrebno ju je kratko blanširati, čime gubi žaoku, ali zadržava vrijedne nutrijente.

Kopriva se u kuhinji koristi slično kao špinat: odlična je u juhama, varivima, rižotima, pogačama, paštama ili kao nadjev za savijače. Možete je dodati i u smjesu za popečke, zelene palačinke ili umake. Od sušene koprive lako je napraviti čaj, koji se često koristi za jačanje imuniteta ili pročišćavanje organizma.